U predizbornoj kampanji nuditi rješenja, a ne optuživati Poreznu upravu jer provodi važeće zakone

Šerif Isović rođen je 1962. godine. Magistrirao je ekonomiju na Katedri za računovodstvo i reviziju Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Do devedesetih je radio kao općinski inspektor, nakon toga kao gradski inspektor u Sarajevu. U Finansijskoj policiji je radio kao finansijski inspektor. Bio je i na čelu Porezne uprave Kantona Sarajevo, danas na čelu Porezne uprave Federacije BiH. Predavač je na više međunarodnih simpozija, konferencija i fakulteta. Autor je brojnih radova u naučno-stručnim časopisima.

Porezna uprava Federacije BiH je pod njegovim rukovodstvom ostvarila rekordne prihode. U 2016. godini ostvarena je rekordna naplata javnih prihoda u iznosu većem od 4,4 milijarde KM, što je za 8,51 posto više nego u 2015. godini. Naplata javnih prihoda je rasla i u 2017. Ukupna naplata direktnih prihoda u periodu januar – juni 2018. godine u odnosu na januar – juni 2017. veća je za 52.121.756 KM, ili za 6,18 posto.

Isović u intervjuu za agenciju Patria govori o oporezivanju bh. građana koji ostvaruju prihode iz inostranstva, oporezivanju doznaka iz inostranstva te o oprezivanju poklona. Te teme posljednjih dana izazivaju oštre reakcije u bh. javnosti.

Patria: Porez na poklone u gotovo svim kantonima ne plaćaju: srodnici u prvoj liniji, bračni drug, braća i sestre, u skladu sa članom 18. stav (2) tačka a) Zakona. Može li se reći da je došlo do uznemirenja građana bez ikakve potrebe.  

Isović: Upravu ste. Može se zaključiti da je došlo do bespotrebnog uznemiravanja građana, mada se ova oblast teba preciznije i jasnije urediti. Porez na poklone u gotovo svim kantonima ne plaćaju srodnici u prvoj liniji, bračni drug, braća i sestre, što je u skladu sa Zakonom. Dakle, radi se o prvom nasljednom redu i te osobe su oslobođene plaćanja poreza. U nekim kantonima je propisano da se porez na poklone ne plaća ni u drugom nasljednom redu. Svi ti zakoni mogu se vidjeti na web stranici Porezne uprave Federacije BiH. Porezna uprava Federacije BiH je uputila pismo svim kantonima da pojasne odredbe tih propisa i Porezna uprava se u ovoj fazi nije bavila oporezivanjem poklona, odnosno doznaka iz inostranstva.

Patria: Svi kantoni osim sarajevskog propisuju oporezivanje poklona u novcu do 2.000 KM. To znači da je do kantona pitanje oporezivanja poklona u novcu iz inostranstva. Dakle, njihove skupštine trebaju riješiti taj problem sa zakonom?

Isović: To je tačno. Skupštine Kantona su nadležne za donošenje kantonalnih zakona o porezu na promet nepokretnosti, porezu na imovinu, porezu na nasljeđe i poklon. Trenutna situacija je takva da zakoni koje su donijeli kantoni nisu isti među njima što predstavlja na izvjestan način problem u radu porezne uprave jer usložnjava njeno djelovanje. Lično mislim da bi stanje bilo bolje kad bi ove zakone donijeti po istom modelu, odnosno, da se oporezivanje ove oblasti uredi jednim zakonom na nivou Federacije a da se kantonima eventualno ostavi mogućnost propisivanja poreznih stopa, koje bi bile ograničene, i poreznih olakšica.

Patria: Porezna uprava je riješila i pitanje priznavanja troškova i dvostrukog oporezivanja. Ako je za nekoga firma platila porez u državama sa kojima BiH ima ugovor o sprečavanju dvostrukog oporezivanja, oni ne bi trebali plaćati porez, a takođe imaju pravo i na troškove?   

Isović: Nije to rješila Porezna uprava, to je propisano Zakonom a mi smo dali samo pojašnjenje. Dilema, odnosno problem u priznavanju rashoda nastao je nakon što je Federalno ministarstvo finansija izmjenilo Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 30/18 od 20.04.2018 godine, dodavanjem člana 70b. u kojem je „greškom“ navedeno da „Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) tačka 3) zakona, a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije naredni dan od dana kada su primili dohodak“.

Što se tiče dvostrukog oporezivanja tu nema dileme, jer lice koje je ostvarilo prihod iz inostranstva i na koji je plaćen porez u inostranstvu po stopi od 10% ili većoj, ne podlježe plaćanju poreza, ali je dužno podnijeti prijavu sa dokazima o plaćenom porezu u inostranstvu. Ako je lice platilo porez u inostranstvu po stopi koja je manja od 10%, dužno je obračunati i platiti porez po stopi koja čini razliku između stope od 10% i stope iz inostranstva. Primjera radi lice koje je primilo prihod iz inostranstva na koji u inostranstvu nije plaćen porez, a primjera radi u iznosu od 1.000 KM, ima pravo na procentualno priznavanje troškova od 20% (od povremene samostalne djelatnosti: naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata) i drugih djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost, ili u iznosu od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu ako se radi o autorskim naknadama. Na osnovicu koja se dobije nakon što se od naplaćenog iznosa iz inostranstva umanje troškovi obračunava se doprinos za zdravstvo po stopi od 4% tako da isti uz priznavanje troškova od 20% iznosi 32,00 KM ((1.000-20%) x4%). Iznos na ime zdravstva od 32 KM se oduzima od 800 KM i dobija osnovica za obračun poreza na dogodak od 768 KM na koju se obračunava porez od 10% tako da isti iznosi 76,80 KM ((800-32)x10%).

NAP: Koliko iznosi ovaj porez u susjedstvu, recimo u Hrvatskoj, od koje uglavnom BiH prepisuje propise?

Isović: U Hrvatskoj se povremeni poslovi oporezuju stopom od 25% uz priznavanje troškova od 30%. Znači na 1.000,00 KM prihoda iz inostranstva u Hrvatskoj se plaća 175,00 KM poreza, a u FBiH ukupno 108,80 KM (32,00 KM doprinosa za zdravstvo i 76,80 KM poreza na dohodak).

Nije loše prepisivati gotova kvalitetna i primjerena rješenja veći je problem je kad se ona polovično prepisuju čime se izgubi cjelina.

Kad govorimo o susjedstvu, evo da vas upoznam i sa jednim značajnim podatkom koji se tiče minimalne osnovice za obračun doprinosa u Hrvatskoj koja u Hrvatskoj za 2018. godinu iznosi 3.047,60 kuna ili iskazano u konvertibilnim markama oko 846,00 KM, dok u FBiH minimalna osnovica 329,00 KM, a minimalna penzija 348,06 KM i manja od osnovice što je apsurd... evo ovo je prilika da se kroz izbornu kampanju, okrugle stolove i sl. ova osnovica poveća, a ne samo da se žalimo kako nam mladi odlaze iz BiH i zbog malih plaća.

Patria: Iz Porezne uprave upozoravaju na političke pritiske na tu instituciju. Oglasilo se niz političkih partija u vezi s posljednjim pozivom Porezne?

Isović: S obzirom na aktivnosti koje provodi Porezna uprava i da je ovo period predizborne kampanje normalno je očekivati i političke pritiske. Porezna uprava je u posljednje vrijeme imala značajne političke pritiske u što se javnost mogla i uvjeriti. Značajan broj reakcija je očigledno rezultat intenzivne političke propagande i dezinfomisanja javnosti putem nekih medija koji su pod političkim uticajem. Ovi udari su i posledica rezultata rada Porezne uprave koji smetaju onima kod kojih mi otkrivamo neprijavljene i neplaćene obaveze, neprijavljene radnike i dr. nepravilnosti. Uprava je u poslednje dvije godine provodila aktivnosti koje su bile „nedodirljiva tema“. U dobroj mjeri smo uspjeli zaustaviti isplate plaća bez poreza i doprinosa. Porezni obveznici su na godišnjoj razini uplatili milijardu maraka više javnih prihoda. U kontrolama smo utvrdili preko 800 miliona dodatnih obaveza, samo u brzim akcijama otkrili smo i prijavili 4.935 radnika, zapečetili 3.009 objekata... I logično je da u ovoj strukturi poreznih obveznika imate obveznike koji i preko političkog djelovanja razvijaju negativnu percepciju prema Poreznoj upravi.