Tehnologija u službi sociuma ili sistem povjerenja 2.0

Piše: Draško Aćimović/Komsomolskaya Pravda

Globalni svijet postaje sve više digitalan i tehnološki. Pažnja svjetskih lidera javnog mnijenja usmjerena je ka temama otvorenog bankinga (PSD2 i GDPR) i slobodnog pristupa tehničkih provajdera podacima klijenata, što uvećava konkurenciju za potrošača, otkrivajući mu nove mogućnosti u obliku inovativnih servisa i usluga.

Svijet povezanih uređaja obećava novi kvalitet života potrošačima koji mogu dobiti bilo koji proizvod i uslugu na bilo kojem, za njih pogodnom mjestu i u bilo koje vrijeme.

Međutim, treba napomenuti da će u cijeloj toj digitalnoj utrci prevladati oni koji umiju raspoznati istinsku (ponekad skrivenu) potrebu klijenta i postaviti na prvo mjesto misiju socijalnog karaktera. Primjerice, učiniti život kvalitetnijim i to na način da bude dostupniji što širem krugu ljudi, usmjerivši tehnološki rast u službu sociuma
Era pametne potrošnje.

Potrošačko iskustvo teži punoj digitalizaciji, što znači da će se cijeli put – od ideje da se nešto kupi do obrade savršene kupovine – odvijati online, u uslovima sve pasivnijeg učešća čovjeka.

Danas progresivni svijet vodi burne rasprave povodom globalnog tržišta i platformi koje će na besplatnoj osnovi i s otvorenim pristupom pružati usluge i proizvode za pravna i fizička lica. Moći ćemo vršiti transakcije jednako lako kao što danas komuniciramo sa prijateljima na društvenim mrežama. A vještačka inteligencija i mašinsko učenje učinit će naše potrošačko iskustvo maksimalno jednostavnim i racionalnim.

Sa gledišta novog svijeta klijent se neće morati ozbiljno premišljati kako udovoljiti nekoj nasušnoj potrebi. Odgovarajuća tehnološka rješenja samostalno će otkrivati potrebu kao takvu i predlagati najbolje rješenje. A čovjek će samo slušati “pametno došaptavanje”.

Po procjeni CISCO-a, 2020. godine (za samo dvije godine!) na svijetu će biti 50 milijardi povezanih uređaja i njihov će broj nastaviti da raste. Šta su to “povezani uređaji”? Naprimjer, to je vaš “pametni sat” ili “pametna narukvica” i smartfon ili smartfon i “pametni frižider”. Također, 2020. Godine će broj korisnika mobilnog bankinga u svijetu porasti na 1,8 milijardi. Kako će se to odraziti na Ukrajinu? Po podacima Vise, u regiji ZND (Zajednica neovisnih država) i SEE (jugoistočnoj Evropi), gdje spada i Ukrajina, do 2020. godine 71% stanovništva će se koristiti pametnim mobilnim telefonima, u odnosu na samo 35% u 2016. godini.

Pogledajmo na primjeru kako može izgledati naš svakodnevni život kroz nekih pet do dvadeset godina (u kratkoročnom periodu takva perspektiva odnosi se na razvijenija tržišta, međutim, postepeno će taj način života obuhvatiti cijeli svijet). Dakle, živjet ćemo u pametnim kućama, opremljenim pametnim sistemima. Svi predmeti u kući bit će priključeni na takva pametna rješenja i to će značajno pojednostaviti svakodnevni život.

Primjerice, „pametni frižider“ će sam utvrđivati zalihe mlijeka i u odnosu na troškove, naručivati online dostavu svježih zaliha. Zbog veće udobnosti, za mikrotansakcije neće svaki put biti potrebna ručna autorizacija, nego će se odvijati po unaprijed datoj saglasnosti korisnika. A operiranje većim sumama će tražiti glasovnu potvrdu korisnika ili direktno uputstvo virtualnom asistentu da putem mobilnog uređaja izvrši ovu ili onu operaciju. Korisnici iPhonea s lakoćom ističu kako daju upute Siri, a oni koji se koriste Androidom, pomišljaju na komunikaciju s virtualnim asistentom Alexom ili Bixby. Dijalog, naveden dole, postat će realnost za veliku većinu korisnika mobilnih uređaja i pametnih platformi:

 Alexa, kupi mi ulaznicu za koncert.
 Da, naravno, koji red želite?
 U sredini, za dvoje…
 S kojeg računa želite platiti?
 Napravi, molim te, uplatu sa mog računa XXX
 Ulaznica kupljena. Za dan ću podsjetiti vas i vaše drugove na koncert…

U principu, iza te sasvim jednostavne ilustracije krije se potpuno novi digitalni svijet sa ogromnim sistemom povezanih provajdera, sistema plaćanja, konektovanih sa povezanim uređajima i „pametnim“ kućama, s novim sistemom „pametnih posrednika“ koji se tek formira kao i drugim novitetima koji danas padaju na pamet pionirima u različitim sferama inovacije.

Neko će reći da je to san, ali danas takvi „pametni sistemi“ već postoje, predstavljaju se na izložbama tehnologije i već imaju stvarne korisnike. Zanimljiv broj: prema prognozi grupe Juniper research, broj glasovnih asistenata koji se koriste u „pametnim kućama“ porast će do 2023. godine sa stopom od 1000%, dostigavši 275 miliona, a Alexa ima velike šanse da bude vodeća. Postepeno će pametni sistemi upravljanja svakodnevnim životom postati osnovom našeg načina života, ključnom karakteristikom platežnih sistema i oblikovat će takozvanu „smart ekonomiju“ ili , jednostavno rečeno – „pametnu ekonomiju“ budućnosti.

„Smart“ kao ključ digitalne budućnosti

Dakle, šta je ta „pametna ekonomija“ budućnosti? To je, ustvari, ekonomski model koji će se graditi na osnovu maksimalne automatizacije svih procesa i transakcija bez posrednika.

Prema podacima globalnog istraživačkog centra Gartner, do 2020. godine pametna ekonomija će zahvatiti 25% svjetskih organizacija koje će koristiti tzv. „smart ugovore“ – tehnologiju koja se koristi automatizacijom određenih operacija u okviru utvrđenog protokola i ostvaruje ih bez posrednika. Takođe, prema podacima istog istraživanja, autonomni programi koje ne kontrolira čovjek, 2020. godine će kontrolirati 5% svih ekonomskih transakcija na svijetu.

Elementarni primjer na kojem se može objasniti kako će funkcionisati „pametna ekonomija“ ili ekonomija pametnih ugovora je samoregulirajuće osiguranje od otkazanog leta. Recimo da vaš avion nije poletio. Tehnologija pametnog ugovora, imajući pristup bazama podataka putnika, registruje da leta nije bilo i automatski, u okviru vašeg aktivne polise osiguranja, izvršava uplatu nadoknade na vaš bankovni račun. Vi se kao klijent ne morate nikome obraćati i čekati nadoknadu. Kao što vidimo, sve radi automatski i bez posrednika. Takav „pametni ugovor“ moguće je razviti i kada je u pitanju auto osiguranje. „Okidač“ u tom slučaju može biti aplikacija na smartfonu, povezana sa senzorima automobila, koji, registrovavši udes, odmah šalju informaciju o incidentu i započinje procedura ostvarivanja obeštećenja i remonta. I bez obzira na to što je ovaj slučaj složeniji nego onaj u prvom primjeru, shema rada tehnologije pametnih ugovora biće podjednako jasna.

Da bi takva „pametna tehnologija“ počela funkcionisati neophodno je legalizirati decentralizovanu paradigmu novog svijeta u čijoj osnovi leži blockchain tehnologija. Ta je riječ u cijelom svijetu postala toliko popularna u posljednje vrijeme zato što je tehnologija blockchaina ljuska za provođenje transakcija prve globalne kriptovalute – bitcoina. Međutim, tehnologija blockchaina ima mnogo veću sferu primjene. Tim više što je ona u osnovi „pametnih ugovora“ koji se sačinjavaju upravo pomoću ljudske blockchaina.

Paradigma decentraliziranog svijeta

Decentralizaciju svijeta budućnosti ili ekonomije budućnosti moguće je razumijevati kao neodvojivi element napretka. Svijet se drastično mijenja. Vidimo burni val razvoja talenata, start up pokreta, slobodne misli, odmicanja od plitkih društvenih sudova i ustupanja sloboda i prava na samorealizaciju i izraz vlastite ličnosti individue. Svijet postaje sve više sklon otvorenosti u informatičkoj razmjeni, u dijeljenju vrijednosti i teži smanjenju troškova za pristup ovim ili onim dobrima. Sve je to samo vrh ledenog brijega, koji ukazuje na ozbiljan prelom u težnjama globalnog sociuma i na najozbiljnije promjene ljudskih potreba.

Masovni hype u vezi sa prvom kriptovalutom svijeta, bitcoinom, dokaz je interesa zajednice za decentralizaciju, a takođe ukazuje na mogućnost postojanja nove paradigme finansijskog sistema. Stoga, ako su ranije postojali primjeri centraliziranih finansijskih sistema na čelu sa regulatorom i cijelom birokratskom infrastrukturom, zatvorenom i u potpunosti kontroliranom, danas svjedočimo nastajanje posve nove filozofije. Ona demonstrira da je moguće postojanje potpuno otvorenog sistema koji niko ne kontroliše, a koji je pritom bezbjedan.

I to je budućnost. Lokalni monopoli zasnovani na društvenoj vrijednosti

Može se beskonačno govoriti o različitim tehnologijama ili trendovima, međutim, ovaj članak pišem sa ciljem da čitatelju dam „hranu za razmišljanje“, da ga zainteresiram, ne preopterećujući ga detaljima. Nadalje, svako ko želi može kopati dublje u bilo kojem smjeru i dobiti opsežnije informacije iz otvorenih izvora.

Ono o čemu je vrlo važno reći ponešto u zaključku jeste kako se mijenjaju vodeći igrači u globalnoj areni i kako je to povezano sa temom vrijednosti koje postavljaju kao osnov. Prvo, umjesto globalnih monopola dolaze lokalni monopoli koji vrlo osjetljivo mogu reagirati na potrebe lokalnog stanovništva i učiniti te potrebe ciglama svog ekosistema. A drugo, takvi igrači mnogo bolje uspijevaju graditi sistem povjerenja između sebe i onih u stanju potrebe. U novoj paradigmi svijeta upravo će POVJERENJE postati ključna sastavnica uspješne evolucije. Povjerenju također treba pridodati i društvenu službu ili, kako se to moderno naziva u svijetu tehnologija, „tech for social good“. Ovdje je riječ o tehnologiji u službi sociuma, kada u osnovi misije visokotehnološkog biznisa leži težnja da se donese korist svijetu i ljudima.

Prekrasan primjer koji demonstrira ovu ključnu tezu je kineski gigant Ant Financial (u čiji sastav ulazi poznata platforma Alibaba i senzacionalni servis Alipay). Ne budite lijeni i pročitajte biografiju osnivača tog biznisa da biste razumjeli njihovu motivaciju kada su osnivali tu svjetski poznatu grupu kompanija.

Samo ću primjetiti da se koncept „supersile“ Ant Financiala krije u ideologiji osnivanja „društva jednakih mogućnosti“, „inkluzivne ekonomije“ (što znači da finansijski servisi obuhvataju sve slojeve stanovništva, uključujući i siromašne) i „ekološkog prirodnog okoliša“. A tehnologija i inovacije su prosto instrumenti ili poluge za dostizanje te socijalne prečke.

Za samo jedno desetljeće lokalni kineski servis Alipay je „od nule“ postao vodeći platežni sistem Kine, čija korisnička baza broji oko POLA MILIJARDE ljudi, i opslužuje 70% svih mobilnih transakcija u Kini.