Članovi CIK-a najodgovorniji za zakonitost izbornog procesa

Piše A. Čorbo-Zećo

Centralna izborna komisija najodgovornija je za spriječavanja zloupotreba i manipulacija koje se odnose na promjenu "biračke opcije". Promjena biračke opcije je zapravo zahtjev građanina da svoje biračko pravo ostvari izvan mjesta prebivališta odnosno u inostranstvu. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dužna je da povjeri da li je to građanin lično učinio odnosno da li je to učinio neko u njegovo ime. 

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu podataka Bosne i Hercegovine jučer je za N1 komentarisao zloupotrebe ličnih podataka građana u izborne svrhe. Zloupotrebe je nazvao “kriminalom” i članove CIK-a prozvao kao najodgovornije osobe.

Jasni dokazi o nekoliko stotina, a možda i hiljada zloupotreba ličnih podataka dovodi do zaključka da CIK u posljednje četiri godine nije radio skoro ništa i da bi nakon posljednje afere trebali podnijeti ostavke, jer više niko ne može garantirati regularnost izbora u BiH!?

O prijavljenim zloupotrebama CIK je izvijestio nadležno tužilaštvo, ali je mnogo više slučajeva gdje građani nisu otkrili zloupotrebe vlastitog identiteta.

Izborni zakon tačno precizira da je Centralna izborna komisija odgovorna za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine te da osigurava statističke evidencije razvrstane po spolu, starosti, razvrstani po izbornim jedinicama za svaki dio izbornog procesa.

Analitičare dodatno i odavno brine to što je Centralna izborna komisija, koja raspisuje izbore i prati samu zakonitost izbornog procesa u zemlji, pod snažim utjecajem političkih partija.

CIK BiH je dodatno izgubio povjerenje, nakon što je radikalima osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja sredinom juna 2018. odobreno učešće na oktobarskim izborima u BiH. Četiri od sedam članova CIK-a su podržali učešće Šešeljeve partije na izborima u BiH.

Centralna izborna komisija formirana je 2001. godine, usvajanjem Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u septembru te godine, nakon čega je sa radom prestala Privremena izborna komisija (PIK).

CIK broji šest članova plus predsjednika Komisije, koji se na tu poziciju bira sistemom rotacije svakih 21 mjesec, iz članova Komisije. Nedavni izbor novog predsjednika CIK-a Branka Petrića donio je nove turbulencije među članove.

Branka Petrića su mediji ranije dovodili u vezu sa SDS-om, a potom i sa SNSD-om. Rođen je 1959. gоdinе u Dеrvеnti. Nаkоn zаvršеnе оsnоvnе škоlе i gimnаziје, zаvršiо je Prаvni fаkultеt u Bеоgrаdu, оdsјеk zа krivičnо sudstvо.

Nekadašnji je ambasador BiH u Sloveniji. Mediji su već tada pisali o njegovim zloupotrebama službenog položaja. U avgustu 2016. godine zagovara da Centralna izborna komisija vlastima bh. entiteta Republika Srpska dostavi biračke spiskove za potrebe održavanja referenduma o Danu Republike Srpske, iako je Ustavni sud BiH referendum proglasio neustavnim.

Novak Božičković /žalio se na izbor Petrića/ je kadar SDS-a iz Doboja. Rođen je 8. januara 1955. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1981. godine. Kada je Osnovni sud u Doboju 2008. potvrdio optužnicu protiv Slobodana Mitrovića, bivšeg direktora Centra za socijalni rad i odbornika SDS-a u Skupštini opštine Doboj, te 16 aktivista ove stranke zbog sumnje da su opštinskim novcem podmićivali građane da na izborima glasaju za SDS, Božičković je izbjegao optužnicu za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja i podmićivanje pri izborima ili glasanju. 

Donedavna predsjednica CIK-a je pravnica Irena Hadžiabdić. Mediji su pisali o njenoj jakoj političkoj podobnosti. Spominje se kao blizak saradnik HDZ-a BiH i SNSD-a. U javnosti je naročito isticana nakon što su mediji objavili da iz skladišta CIK-a nedostaju tone glasačkih lističa, koje je Hadžiabdić pravdala dosta nevješto. Rođena je u Zenici 1960. godine. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Zenici, a zvanje diplomiranog pravnika stekla je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon toga završila je postdiplomske studije u Velikoj Britaniji. Doktorsku disertaciju odbranila je na Pravnom fakultetu u Zenici. 

Stjepan Mikić je nekadašnji ministar MUP-a Posavskog kantona. Rođen je 1949. godine u Vidovicama, općina Orašje.  Studij historije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U karijeri je obnašao i političke funkcije, među kojima i šef Ureda člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. 

Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch skinuo ga je 1998. godine sa liste za Parlament Bosne i Hercegovine, zbog, kako je navedeno, opstrukcija Dejtonskog sporazuma.

Vlado Rogić je ostao zapamćen kao član Centralne izborne komisije BiH, koji je tokom sjednice CIK-a u decembru 2016. godine, kada se raspravljalo o odluci Apelacionog vijeća Suda BiH u slučaju Stolac, gdje su izbori suspendirani, zatražio da ovaj predmet vode isključivo Srbi uposleni u sekretarijatu CIK-a!? Iz opozicije su reagirali na način da je Rogić otvoreno stao na stranu politike Dodik-Čović.

Među članovima CIK-a iz reda Bošnjaka su Suad Arnautović i Ahmet Šantić. Arnautović je doktor političkih nauka, rođen 1958. godine u Sarajevu. Šantić je rođen 1963. godine u Mostaru i doktor je pravnih nauka. Analitičari i opozicija im spočitava da se nedovoljno jasno suprotstavljaju nezakonitim radnjama i političkim zloupotrebama u Centralnoj izbornoj komisiji. Iako na sjednicama CIK-a često ne podržavaju štetne politike koje često zagovaraju drugi članovi CIK-a, novinari i analitičari su ih kritikovali jer o nezakonitostima u Centralnoj izbornoj komisiji ne žele govoriti javno, ili govore vrlo malo.

Analitičari ocjenjuju kako praksa govori da se izbori u BiH dobivaju u Centralnoj izbornoj komisiji. Zbog toga je važno ubuduće tu instituciju zaštititi od pritiska politike.