Mlade snage preuzimaju vodeće uloge u evropskim zemljama: Hoće li BiH krenuti istim putem

Piše: Haris Ljevo

U posljednje vrijeme pravi trend u evropskim zemljama postao je izbor mlađih kadrova na vodeće pozicije u državama. Na predsjedničkim i premijerskim pozicijama vrlo je malo političara starijih od 50 godina, dok se stariji od 60 godina mogu prebrojati na prste jedne ruke.

Starije političare moguće je naći u zemljama koje imaju i predsjednika i premijera, pa se obično na manje zahtjevnu funkciju biraju stariji kandidati, čija uloga je više savjetodavna nego izvršna. U zemljama koje nemaju predsjednike već samo premijere, to su uglavnom zemlje monarhijskog uređenja, vodeće pozicije obnašaju uglavnom mlađi kadrovi.

Među najstarijom predsjedničko-premijerskom kombinacijom je dvojac iz Portugala. Predsjednik Marcelo Rebelo de Souza ima 70 godina, a premijer Antonio Costa 57. S druge strane Republika Irska ima najstarijeg predsjednika u Evropi, dok im je premijer među tri, četiri najmlađa. Predsjednik Michael Higgins je rođen 1941. godine, a premijer Leo Vardakar 1979.

Premijer Španije Pedro Sanchez predstavlja novu evropsku snagu

Dvije vodeće kraljevine u Evropi Velika Britanija i Španija nemaju predsjednike već glavnu ulogu u politici vode premijeri. Britanska premijerka Theresa May sa 62 godine među najstarijim je liderima Evrope, dok je novi španski premijer Pedro Sanchez sa 46 godina među novim licima evropske politike.

Italija je vodeća evropska zemlja po broju održanih vanrednih izbora. Česte smjene vlada dale su priliku brojnim političarima da se okušaju na vodećim funkcijama. Novi premijer Giuseppe Conte ima 54 godine, dok je predsjednik Sergio Mattarella (1941.) poslije irskog Higginsa drugi najstariji predsjednik u EU.

Iskusno vodstvo na čelu države ima Njemačka čiji je predsjednik Frank-Walter Steinmeier rođen 1956. godine, dok je najvažnija politička ličnost Njemačke kancelarka Angela Merkel (64) starija dvije godine. U Austriji je potpuno drukčija situacija. Austrija ima trećeg najstarijeg predsjednika u EU Alexandera Van der Bellena, koji ima 74 godine, dok je austrijski kancelar Sebastian Kurz sa 32 godine najmlađi premijer jedne evropske zemlje. 

Sebastian Kurz, najmlađi premijer jedne evropske zemlje

Zadnji izbori u Francuskoj pokazali su da građani jedne od vodećih evropskih zemalja više ne vjeruju starim kadrovima, te su se odlučili povjerenje ukazati novim licima. Francuski predsjednik 41-godišnji Emmanuel Macron poveo je zemlju jednim novim putem, a objavio je i plan za preuzimanjem i reformisanjem EU. Najveću podršku ima u stranačkom kolegi i prijatelju Edouardu Philippeu, aktuelnom francuskom premijeru, koji je stariji sedam godina.

Prilično mlade premijere imaju i bogate zemlje Beneluxa. Belgijski premijer Charles Michel ima 43 godine, premijer Luksemburga Xavier Bettel je stariji dvije godine, dok je holandski premijer Mark Rutte sa 51 godinom najstariji od njih trojice.

Kada su u pitanju skandinavske zemlje, ne može se reći da imaju staro rukovodstvo, ali su njihovi premijeri u ovom mandatu nešto stariji u odnosu na svoje prethodnike. Najstariji je premijer Švedske Stefan Lofven sa 61 godinom, premijerka Norveške Erna Solberg ima 57, Danac Lars Rasmussen 54, a Finac Juha Sipila 57. Finska jedina ima predsjednika, Saulija Ninista starog 70 godina.

Emmanuel Macron ima ambicije da postane broj jedan u EU

Relativno mlado rukovodstvo imaju i baltičke zemlje. Predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid ima 49 godina, dok estonski premijer Juri Ratas ima 40. Premijer Latvije Maris Kučinskis zemlju vodi sa 57 godina, dok je predsjednik ove zemlje Raimonds Vejonis pet godina mlađi. I Litvanija kao i Estonija na čelu zemlje ima ženu. Predsjednica „zelene“ zemlje Dalia Grybauskaite je 1956. godište, dok je  premijer Saulius Skvernelis 1970.

Zemlje bivšeg Istočnog bloka imaju mješovite političke lidere. Poljski predsjednik Andrzej Duda ima samo 46 godina, dok je premijer Mateusz Morawiecki četiri godine stariji. Češka je suprotnost. Predsjednik Miloš Zeman sa 74 godine spada među tri najstarija evropska predsjednika, dok je premijer Andrej Babiš mlađi deset godina. Slovački predsjednik Andrej Kiska je 1963. godine, dok je premijer Peter Pellegrini 1975. Vodeći mađarski političar premijer Viktor Orban star je 55 godina. Iste starosne dobi je i premijerka Rumunije Viorica Dancila (1963.), dok je predsjednik Klaus Iohannis četiri godine stariji. Ista situacija je i kod predsjednika i premijera Bugarske. Predsjednik Rumen Radev je 1963., a premijer Boyko Borisov 1959.

Velika ekonomska kriza primorala je građane Grčke da odbace stare politike i političare i okrenu se novim kadrovima, koji su nakon desetak godina teške krize poveli zemlju pravim putem. Najzaslužniji za to je premijer Alexis Tsipras sa 44 godine. Grčki predsjednik Prokopis Pavlopulos ima 68 godina, ali je uloga predsjednika u Grčkoj više protokolarna. S druge strane, najveću ulogu na Kipru ima predsjednik Nikos Anastasiades, koji ima 72 godine.

Zaev i Tsipras predvode mlade lidere Balkana

Kada su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije i regiona, najstarijeg premijera ima Crna Gora. Duško Marković je 1959. godište, dok je predsjednik Milo Đukanović tri godine mlađi. Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov ima 58 godina, dok premijer Zoran Zaev sa 44 godine spada među najmlađe u regionu.

Godinu dana od Zaeva mlađa je premijerka Srbije Ana Brnabić, dok je predsjednik Aleksandar Vučić ovu dužnost preuzeo sa 47 godina. Hrvatska ima nešto starije rukovodstvo, ali samo nekoliko godina. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima 50 godina, dok je premijer Andrej Plenković dvije godine mlađi. Slična situacija je i u Sloveniji. Predsjednik Borut Pahor zemljom upravlja sa 55 godina, dok novoizabrani premijer Marjan Šarec ima samo 41 godinu.

Starosna dob predsjednika i premijera država nastalih raspadom bivše Jugoslavije pokazuje da građani tih zemalja prate evropske trendove i da se odlučuju na izborima dati svoj glas mlađim kadrovima.

Opšti izbori u BiH bit će održani za tri dana i to je idealna prilika građanima BiH da se odluče da li su za stare kadrove ili će mlađim licima dati šansu.