Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru: Škola koja prevazilazi razlike

MOSTAR, (Patria) - Ugledni BBC napravio je priču o Koledžu ujedinjenog svijeta, koji radi u podijeljenom gradu Mostaru,a koji su u prethodnih 11 godina pohađali učenici iz čak 90 svjetskih zemalja.

Stari most u Mostaru porušen je, pa obnovljen poslije rata, ali mnogi drugi mostovi u ovom gradu i dalje su u ruševinama, piše BBC.

Jola ima 18 godina i o porušenim mostovima u jednom društvu zna mnogo - dolazi iz Južne Afrike, do prije četvrt stoljeća podijeljene aparthejdom. U Mostar je došla na završnu godinu srednje škole na Koledž ujedinjenog svijeta, instituciju koju su u prethodnih jedanaest godina pohađali učenici iz 90 zemalja širom svijeta.

- U školi, nikakve se podjele ne vide. Ali kada izađemo napolje, znamo da smo izašli iz našeg balona i da se nekome razlike možda ne bi dopale. Naš je cilj da svima pokažemo da ljudi različitog porijekla mogu dobro da funkcionišu zajedno – kaže za BBC učenica Jola iz Južne Afrike.

Koledž je u Mostaru osnovan 2006. godine kao dio svjetskog projekta sličnih institucija koje imaju za cilj da obrazovanjem pokaže da su razlike među ljudima premostive.

Najveći grad u Hercegovini pati od ratnih podjela koje su u velikoj mjeri tokom rijeke Neretve odvojile bošnjačku i hrvatsku zajednicu.

Jola želi da studira antropologiju, interesuje se zašto ljudi rade stvari na određeni način.

Dijeli sobu sa drugaricama iz Slovačke, Slovenije i Nepala, ali najbolje prijateljice dolaze iz zemlje u koju je došla - iz Bosne i Hercegovine.

- Andrea je Hrvatica rođena u Bosni, Amina je Bošnjakinja iz Gračanice. Bilo je veoma zanimljivo vidjeti ih na prvom susretu, jer prethodno nisu imale prilike da razgovaraju sa ljudima iz drugih mjesta iz iste zemlje. Zanimljivo je kako su međusobno usvajale kulturne obrasce. Amina je muslimanka, ali je s nama posjetila i crkvu, dok je Andrea u školi, iako postoji hrvatski jezik kao predmet, odlučila da uči bosanski jezik – kaže Jola.

Jola, učenica Koledža ujedinjenog svijeta, govori šest jezika i kaže da će ove godine naučiti i bosanski 

Sa širokim osmjehom, Jola govori o tome kako su njeni roditelji i prijatelji bili zabrinuti jer veoma mlada odlazi da uči u zemlju o kojoj su slušali samo ratne priče.

Sada su joj omiljena mjesta Jablanica, Konjic i Gračanica - mjesto rođenja njene najbolje drugarice, na samoj administrativnoj liniji Republike Srpske i Federacije BiH.

- Sarajevo mi se dopada, ali je ljepši Mostar, mnogo je više kosmopolitski grad – navodi Jola.

Planira da mu se vrati kada završi studije koje želi da provede u Sjedinjenim Američkim Državama.

Upravo iz SAD-a, Mostaru i Koledžu ujedinjenog svijeta vratio se Mevludin Isić.

Profesor matematike iz Zvornika jedan je od četvorice učenika ove škole koji su se u nju vratili sa druge strane katedre.

Završio je Univerzitet Kolumbija i sada želi da učenicima Koledža pomogne na putu kojim je on već prošao.

- Svojim riječima i primjerom mogu da im pokažem da je najbitnije usmjeriti se na ono što je tu u tom trenutku, na ljude oko vas koji su fascinantni na milion načina, da treba slaviti različitosti i iskoristiti ih kako bi čovjek proširio svoje vidike i budio se s osmjehom na licu jer drži um otvorenim za nove ljude i doživljaje – kaže Isić za BBC.

Kaže da njegov predmet omogućava i učenicima različitog porijekla da komuniciraju bez smetnji, što je i suština ovog tipa obrazovanja.

- Primijetio sam da jedni drugima pomažu, sa jednog kraja učionice na drugi objašnjavaju o čemu se radi u matematici, iako kulturološki i jezički nemaju mnogo zajedničkog.

Brine ga, ipak, to što se podijeljenost, za koju kaže da je svakodnevica u Bosni i Hercegovini, najviše osjeća u Mostaru.

Mark Feltam je tri decenije predavao matematiku i filozofiju u britanskim školama. U svojoj zvaničnoj biografiji navodi da je profesionalni izazov potražio kada su mu djeca odrasla. Pronašao ga je u Mostaru, gradu koji tek upoznaje jer mu je ovo prva školska godina na čelu ove institucije.

- Ideja je da na jedno mjesto dovedemo ljude sa različitih krajeva svijeta i obrazujemo ih da budu snaga promjena u svijetu - jednostavno opisuje svoju i misiju Koledža.

Ratne ožiljke Mostara, učenici mogu da vide sa prozora svoje škole

Mostarska stvarnost zahtjeva mnoge promjene.

Sam Koledž dijeli zgradu sa dvije etnički podijeljene škole, u jednu smjenu idu bošnjačka, u drugu djeca hrvatske nacionalnosti.

- Ljudi treba da provode vrijeme zajedno, da razgovaraju. Razgovor može da riješi mnoge stvari - kaže on na pitanje šta je djelić slagalice koji nedostaje u mostarskoj realnosti da bi se veze među ljudima popravile.

Njegova škola zato aktivno učestvuje u organizaciji fudbalskih takmičenja, rok koncerata, susretima mladih istraživača.

- Ironija je da su generacije koje su provele najbolje godine u ratu išle u školu zajedno. Sada, kada su na vlasti, to ne žele za buduće generacije. Nadam se da će se to promijeniti jer je jedna stvar dogovoriti se oko programa za učenje historije, a sasvim druga igrati fudbal ili učiti matematiku zajedno – ističe on.

A kada ljudi nešto i požele da promijene, u Bosni i Hercegovini naiđu na jedan od najsloženijih sistema koji postoje. Država je podijeljena na dva entiteta, a potom je Federacija BiH izdijeljena na 10 kantona  i svaki ima svoje ministarstvo obrazovanja.

- Sistem jeste komplikovan, ali s druge strane, već na kantonalnom nivou postoji mogućnost da promijenite stvari - optimistično zaključuje direktor ove institucije jedinstvene u regionu.