Nejasno zašto niko nije uložio apelaciju na imenovanje OIK-a po popisu iz 2013.

SARAJEVO, (Patria) - Službe Centralne izborne komisije užurbano rade po zadatku članova CIK-a na izradi više prijedloga u vezi s budućim preraspodjelama mandata u Domu naroda FBiH.

Predsjednik CIK-a Branko Petrić istakao je da, kakva god se odluka donese u ovom slučaju, bit će podložna sudskom preispitivanju. Dakle na kraju će sud reći posljednju riječ kada se govori o popuni Doma naroda.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH razmatra način raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH i to u okviru “primjena člana 10.12 Izbornog zakona BiH”.

Podsjećamo, na osnovu presude Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, iz ovog člana zakona, brisana je rečenica „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu".

No, u istom članu ostala je obaveza CIK-u da utvrdi broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda iz kantonalnih skupština „proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu.“

 Kao što nije bilo političke volje da se Izborni zakon BiH uskladi s odlukom Ustavnog suda BiH, tako u CIK-u koji čine po dva člana iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih, nema saglasnosti o tome koji popis primijeniti pri dodjeli mandata za taj dom.

Dok članovi Hrvati smatraju da treba onaj iz 2013. oni iz reda bošnjačkog naroda zagovaraju popis iz 1991. godine.

Podsjetimo, odredba Ustava FBiH glasi: "Konstitutivni narodi i grupa ostali bit će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede."

Raspodjela mandata u Domu naroda FBiH po popisu iz 2013. isključila bi mogućnost da u taj dom budu birani delegati iz reda bošnjačkog naroda iz Livna, Posavine, Zapadne Hercegovine, dok ne bi bilo Hrvata iz Unsko-sanskog kantona, niti Srba iz Goražda i Posavine. 

Ovakvoj raspodjeli su se i u toku pregovora u vezi Izmjena izbornog zakona BiH protivile sve bošnjačke stranke, tako da bi i na eventualnu odobravajuću odluku Suda BiH, na nju uslijedilo osporavanje pred Ustavnim sudom BiH. 

Nejasno je samo zbog čeka niko nije reagirao pred Ustavnim sudom kada su popunjavane Općinske izborne komisije.

- Pa, popis iz 2013. primjenjuje se već više od godine prilikom imenovanja članova gradskih i općinskih izbornih komisija kojih je izabrano više od 100 po tom principu. A, odluku o primjeni popisa iz 2013. potvrdio Apelacioni odjel Suda BiH. Što niko nije podnio, od silnih galamdžija apelaciju Ustavnom sudu BiH? – zapitao se novinar i analitičar Almir Terzić.