Godina dana od presude za UZP: Predsjednica Hrvatske još nije oduzela odlikovanja ratnim zločincima

SARAJEVO, (Patria) - Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske još jednom su pozvali hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da se oduzmu odlikovanja ratnim zločincima, pojedincima osuđenima prije godinu dana u haškom slučaju protiv Jadranka Prlića i drugih, a predstavili su i analizu medija prema kojoj su u fokusu izvještavanja, umjesto žrtava, bile potvrđena presuda i samoubistvo Slobodana Praljka.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 29. novembra prošle godine objavio svoju posljednju, pravomoćnu presudu kojom je tzv. herceg-bosanska šestorka (Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) osuđena, na višegodišnje kazne zatvora zbog počinjenih ratnih zločina nad Bošnjacima u BiH.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske tim su povodom održali konferenciju za novinare na kojoj su još jednom podsjetili javnost na zahtjev predsjednici Hrvatske da se pravomoćno osuđenim ratnim zločincima oduzmu odlikovanja.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati analize koja se bavila izvještavanjem hrvatskih medija, posebno javne televizije (HRT), povodom presude u predmetu Prlić i drugi, u periodu od 29. novembra do 6. decembra 2017.

U analizi se donosi osvrt i na reakcije političara, te šutnju institucija na inicijativu za oduzimanje odlikovanja osuđenima za ratne zločine počinjene u vrijeme okupacije Mostara i drugim mjestima, te u logorima Dretelj, Ljubuški, Heliodrom, Gabela.

Voditeljica Documente Vesna Teršelić naglasila je da je u hrvatskom medijskom prostoru nedovoljno objektivno izvještavano o činjenicama na kojima se optužnica temelji, dokazima iznesenim u postupku na kojima je utemeljena presuda, značenju pravnih pojmova, na primjer UZP-a i komandna odgovornost, individualnoj odgovornosti optuženih, zločinima počinjenim od strane HVO-a u konkretnom sukobu, o logorima te o žrtvama.

Umjesto žrtava, teme u fokusu izvještavanja bile su potvrđena prvostepena presuda, umiješanost Hrvatske u ratna zbivanja u BiH, UZP, kompetencije Tribunala i samoubistvo Slobodana Praljka neposredno nakon izricanja presude. 

Spominju se i međunarodne reakcije, uglavnom negativni komentari na izjave hrvatskih političara primjerice na komentar premijera Plenkovića koji je izrazio nezadovoljstvo i žaljenje zbog presude. Nadalje, govori se i o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 6. decembra 2017., kojom prilikom su o presudi govorili, između ostalih, tužitelj Serge Brammertz i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Zaključno je spomenuto i trajanje interesa za presudu Prliću i drugima, kao i promjena fokusa medijskog praćenja, posebno u drugoj sedmici nakon presude.

Pitanja koja izlaze u prvi plan bila su ko je Praljku dostavio otrov, njegova dva oproštajna pisma, kad će tijelo biti poslano u domovinu, hoće li početi stizati optužnice i zahtjevi za obeštećenje iz BiH, kako osporiti dijelove presude...

Novinarski, a time i javni interes, tada se naglo gasi.

U toku 2018. u hrvatskim medijima teško je naći bilo kakav prilog koji spominje suđenje bosanskoj šestorici ili govori o Slobodanu Praljku. Erupcija emocija utopila se vrlo brzo u fenomenu kratkog pamćenja.

Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava ukazala je na činjenicu da pripadnici tzv. Herceg - bosanske šestorke, konkretnije Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, te osim njih Dario Kordić nose neka, po važnosnom slijedu, od najviših odlikovanja Republike Hrvatske i to primjerice „za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu, za izniman doprinos nezavisnosti, cjelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske ili za izuzetne vojne zasluge u ustroju oružanih snaga Republike Hrvatske, te bi im predsjednica RH ta odlikovanja trebala oduzeti što je i u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o dodjeli odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.

Inicijativa mladih za ljudska prava smatra da odlikovanja na ratnim zločincima obezvrjeđuju ustavnu vrednotu vladavine prava, časti i ugleda Republike Hrvatske i Hrvatske vojske te nepoštovanje prema svim ratnim veteranima koji su učestvovali u ratu poštujući međunarodno humanitarno pravo i hrvatske zakone, a da bi se oduzimanjem odlikovanja bar na simboličkom nivou mogao uputiti minimum solidarnosti prema žrtvama, te u tom smislu pružiti ruku pomirenja i saradnje građanima BiH i njenim političkim predstavnicima.