Čije su poruke iskrenije - Dodikova blokada ili Čovićeva podrška NATO putu Bosne i Hercegovine

Piše: Armin Aljović

Predsjednici SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović trenutno su najveći politički partneri u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o Miloradu Dodiku na HRT-u krajem 2017. Čović je rekao: „On je mudar političar koji nikad nije iznevjerio dogovor. Čestitija je osoba nego što ga se prikazuje u medijima“.

Nakon izbora 7. oktobra 2018. Čović je kritikovao izbor Željka Komšića u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ali je ponovo pohvalio Dodika: „Dodik je političar koji drži riječ i ispunjava obaveze, i jasan je i nedvosmislen.“
 
Nešto ranije Dodik je o Čoviću rekao da je racionalan političar „koji pokušava politiku na kojoj dobije izbore uspješno provesti.“ Otkrio je da se sa Čovićem veoma često čuje i vidi, da ga uvažava kao lidera stranke, te da s njim dijeli mišljenje o mnogim političkim pitanjima.“

Ipak, nejasno je na koji način će Dodik i Čović postići kompromis kada je riječ o ulasku Bosne i Hercegovine u NATO. Njih dvojica se posve razlikuju po pitanju približavanja BiH u članstvo NATO saveza. Predsjednik HDZ-a tvrdi da je ulazak BiH u NATO prvi prioritet za BiH. Za Dodika ulazak zemlje u NATO znači i omča oko vrata entitetu Republici Srpskoj.

Čović je u avgustu na radnoj večeri s hrvatskim diplomatima, članovima diplomatskog kora iz BiH širom Evrope i svijeta, kao tadašnji član Predsjedništva BiH izjavio: „Primarni vanjsko-politički ciljevi BiH na kojima se neprestano i neumorno mora raditi su članstva u EU i NATO.“

Nakon što su ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a u Bruxellesu u decembru 2018. odblokirali put Bosne i Hercegovine za članstvo u NATO Čović se pohvalio: „Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini životno je zainteresiran za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Upravo je hrvatski narod, preko svojih dužnosnika iz Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora, najviše doprinio da NATO ocijeni vjerodostojnim bh. napore i pozove BiH da dostavi MAP.“

Lider bosanskih Srba je i dalje  isključiv - Bosna i Hercegovina ne može u NATO.

Dodik je 15. januara ponovo poručio: "Mi ne možemo prihvatiti da u takvoj organizaciji budemo, jer bi to značilo kraj Republike Srpske. A mi ne želimo kraj Republike Srpske. Mi želimo da Republika Srpska ojača, bude stabilna. Nemamo ništa protiv da ona bude u okviru Bosne i Hercegovine, ali se moramo vratiti izvornim principima Daytona.“

Analitičari pak ocjenjuju da bi Dodik mogao biti iskreniji u stavovima od Čovića kada je riječ o NATO putu Bosne i Hercegovine, te da retoriku predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića ne prate i djela, odnosno da Čović u BiH ne zastupa intrese zapada, već Rusije, kojoj je cilj zaustaviti NATO put zemalja Zapadnog Balkana, među njima i put Bosne i Hercegovine.

Hrvatski politolog i politički konsultant Davor Gjenero nedavno je u komentaru za Patriju izjavio: „Amerikanci su prije deset godina očitali ruski bekgraund u poziciji Dragana Čovića, i zbog toga sve što je vezano za Dragana Čovića nema nimalo simpatije sa strane zapada.“

Zanimljiva situacija desila se nedavno u Beogradu tokom kratkog sastanka Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodik je optužio Bošnjake da žele BiH uvesti u NATO, ali se, govoreći o Hrvatima, zaustavio na pola riječi: "U ovom trenutku bošnjačka i hrv…. pokušava da to uslovi prihvatanjem odluke o putu ka NATO-u, što mi odbijamo, naravno. Tako da će primjena /izbornih/ rezultata vjerovatno trajati još jedno duže vrijeme”, referirao je Dodik ruskom predsjedniku.