Brexit, dvije godine stajanja u mjestu

(Patria) - Dva mjeseca prije predviđenog izlaska iz Evropske unije, Velika Britanija je sve podijeljenija oko toga kako to uraditi, a sve je veći broj onih koji kažu da bi se nakon skoro dvije godine pregovora trebalo vratiti na sami početak i pitati građane da li i kako nastaviti, prenosi Radio Slobodna Evropa pisanje svjetskih medija.

Politička kriza zbog Brexita - potrošene dvije godine

Brexit je podijelio Britaniju ostavljajući demokratski sistem zemlje izmučenim, ako ne i slomljenim, piše Asošijeted pres (Associated Press).

Nakon što je prošle sedmice pretrpjela najveći poraz vlade u historiji britanskog Parlamenta (zbog sporazuma o razvodu sa Evropskom unijom, koji je odbijen glasovima većine), i nakon što je jedva uspjela preživjeti glasanje o povjerenju (sa samo 20 glasova), premijerka Tereza Mej (Theresa May) ostavljena je da se užurbano bori - vodeći razgovore sa saveznicima i opozicionim političarima u pokušaju da stvori “Plan B”, kojeg mora predstaviti u ponedjeljak.

Međutim, parlamentarne podjele oko Brexita i dalje su na mrtvoj tački, bez jasne većine za bilo koji od konkurentnih planova, ističe AP i podsjeća da je politička kriza počela 2016.godine, kada je održan referendum oko Brexita i kada je 52 posto građana glasalo za odlazak iz EU.

Dodatna komplikacija je u tome što je Brexit podijelio dvije glavne političke partije, konzervativce i laburiste. “Svaka od tih partija uključuje i pro-Brexit i pro-EU frakcije, podijeljene u više podkategorija: “tvrdi brigziteri” koji su za čisti raskid s Evropskom unijom; one koji su za bliže veze s blokom; te one koji se zalažu za održavanje drugog referenduma o članstvu u EU.”

Mej će zakonodavcima predstaviti revidirani nacrt Brexita u ponedjeljak, podsjeća AP, a oni će pokušati da ga izmijene i preuzmu kontrolu nad pregovorima o Brexitu tokom debate u Donjem domu 29. januara. Međutim, nije jasno koja politika može dobiti većinsku podršku, piše AP i dodaje kako je Britanija u odnosima sa Evropom jednako podijeljena, kao što je bila u vrijeme kampanje za referendum.

Hoće li Brexit razoriti britansku Konzervativnu partiju?

U britanskom parlamentu možda neće biti dogovora koji bi konzervativce moglo održati ujedinjenim, piše Forin Polisi (Foreign Policy), i dodaje da Tereza Mej ne bi bila prvi premijer iz Konzervativne partije koji bi zbog odnosa Britanije sa Evropom mogao biti smijenjen.

“Dogovor za ‘tvrdi Brexit” bi umirio konzervativne pobunjenike, ali bi otuđio konzervativne ostatke. Nasuprot tome, ‘mekši Brexit’ bi omogućio podršku opozicije, ali bi povećao broj konzervativnih pobunjenika”, piše FP, i dodaje kako su se sporazumu Tereze Mej i EU, u britanskom parlamentu suprotstavili ne samo opozicija već i konzervativci koji inače podržavaju Brexit - uz obrazloženje da je sporazum Britaniju previše vezivao za EU.

Mej sada traži konsenzus kroz svestrane pregovore, mada jos nije podvukla pitanje tzv. 'crvene linije' - da Britanija treba napustiti i carinsku uniju (kako bi vodila nezavisnu trgovinsku politiku) i jedinstveno tržište (kako bi se izbjeglo dozvoljavanje slobodnog kretanja ljudi i nadležnosti sudova EU).

A opozicione stranke ne vide nikakav razlog da joj pomognu, piše FP. Laburisti ne traže konsenzus, već opšte izbore kako bi se uklonili konzervativci sa vlasti. Liberalne demokrate traže drugi referendum, dok škotski nacionalisti nastoje iskoristiti poteškoće vlade u daljem razmatranju nezavisnosti.

“Pitanje britanskog mjesta u Evropi (ili van nje) sigurno je uništilo pet od posljednjih šest konzervativnih premijera - Harold Mekmilan (Harold Macmillan), Edvard Hit (Edward Heath), Margaret Tačer (Margaret Thatcher), Džon Mejdžor (John Major) i Dejvid Kameron (David Cameron). Možda se sprema rušenje još jednog,", zaključuje američki časopis.

"Brexit - brod duhova uplovio je u tamnije vode"

Jedan mogući put naprijed je da premijerka pokuša pronać većinu u parlamentu, odnosno da dođe do poslanika iz opozicionih stranaka, piše britanski Gardijan (The Guardian) i dodaje kako bi to zahtijevalo dramatičnu vezu sa mekšom verzijom Brexita i brisanjem “nekih njenih crvenih linija”.

“Ako bi Mej bila spremna da se i okrene prema mekšem povlačenju, lider laburista će uvijek naći novi razlog da odbaci sve što ona predloži,” napisao je Endrju Ronsli (Andrew Rawnsley), kolumnista Observera u tekstu koji prenosi sestrinski Gardijan, naglašavajući kako bi “torijevci i njihovi balasti iz Sjeverne Irske radije plovili ovim prokletim morem nego riskirali da predaju državni brod Džeremiju Korbinu (Jeremyju Corbynu).”

Gardijan također piše da je Korbin, lider Laburističke stranke, spreman da blokira “Brexit bez dogovora”, te da će laburisti i sindikati predložiti da Mej zatraži produženje roka za izlazak iz EU.

“No ukoliko nema većine za bilo što, onda su opcije oštrije. Britanija će napustiti EU bez dogovora ili će se Brexit morati odgoditi do još jednog referenduma kako bi se od ljudi tražilo da iznesu presudu o ovom okeanu suza. Fantomski brod i njegova sablasna posada plove dublje u nepoznate vode,” napisao je kolumnista Ronsli.

“Brisel čeka da bude pitan”

Vašington post (The Washington Post) naglašava kako je vrlo moguće da će Britanci zatražiti produženje roka (29.mart) za odlazak iz Evropske unije, te da to očekuju čak i oni koji takav razvoj događaja opisuju kao katastrofalnom greškom.

“Jedini problem? Preostalih 27 država EU... A svako odlaganje zahtijeva njihovo jednoglasno odobrenje,” piše WP i prenosi izjavu holandskog premijera, Marka Rutea (Mark Rutte) koji je rekao da će pratiti kako Britanci “planiraju riješiti stvari, jer nema smisla vrtjeti se u krugovima još nekoliko mjeseci”, te je upozorio holandske kompanije da počnu “hitne pripreme za haotični britanski odlazak”.

WP ističe kako je ovakav stav u Briselu široko rasprostranjen: postoji mogućnost da se odobri britanski zahtjev za produženjem roka, ali pod uslovom da “Downing Street pruži vjerodostojno uvjerenje da neće praviti ustupke koji su već odbijeni.”

Ako bi se rok za produženje odobrio, onda bi to, tvrde zvaničnici, bilo do kraja juna, obzirom da se u maju održavaju izbori za novi saziv Evropskog parlamenta, koji će u julu početi s radom.

“No, prema pisanju britanskih medija, Brisel sjedi i čeka da bude pitan”, piše Vašington post.