Miro Lazović: Kako je Nijaz Duraković '90-ih presjekao i zbog države ušao u vlast sa SDA

SARAJEVO, (Patria) - Da postoji institucija vanrednih izbora u Bosni i Hercegovini, mogao bih lako prihvatiti da BH blok ide u opoziciju, rekao je potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović za Federalnu TV.

Ali, dodao je Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH, pošto u Bosni i Hercegovini ne postoji mogućnost vanrednih izbora, ukoliko bi BH blok otišao u opoziciju naredne četiri godine, "dopustilo bi se svim protivnicima Bosne i Hercegovine, iznutra i izvana, da zemlju pokušaju podijeliti.“

„BH blok onda više ne bi imao svrhu postojanja“, rekao je Lazović govoreći u emisiji "Odgovorite ljudima" urednika Darjana Babića, prenosi Patria.

Grupa intelektualaca ranije je poručila da bi ulazak BH bloka u vlast sa nacionalnim strankama nakon izbora 7. oktobra značio i krah ljevice u BiH koju čine SDP, DF i Naša stranka.

Lazović pak smatra da bi neulazak BH bloka u vlast bilo pogubno za državu, ističući kako bi BH blok, ukoliko se odluči da bude četvrti stub u vlasti, prethodno svakako trebao isporučiti određene principe nacionalnim strankama.

„Na pitanje da li BH blok treba ići u vlast ne može se odgovoriti sa 'da' ili sa 'ne'. Potrebno je sagledati ukupnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, kao i u regionu, i donijeti jednu racionalnu odluku. Mislim da BH blok morao biti svjestan procesa kroz koji prolazi država u ovim teškim vremenima, unutar i izvana, mora biti svjestan opasnosti sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Ovo je vrijeme u kojima će Bosna i Hercegovina ili kliziti prema etničkim podjelama, ili će BH blok izaći hrabro sa jasnim idejama, državničkom politikom, i te svoje principe nametnuti drugim političkim strankama“, rekao je Lazović, dodajući da je BH blok za njega nešto što daje nadu i što treba sačuvati.

„Ta nada može biti izgubljena ako se povuku pogrešni potezi“, rekao je Lazović.

Potpredsjednik SDP-a BiH prisjetio se početka devedesetih godina, kada se na Bosnu i Hercegovinu spremala oružana agresija. SDP se nalazio u sličnoj situaciju kao danas: „SDP je imao sastanke na kojima se razmatralo da li da se prihvati poziv Alije Izetbegovića da SDP uđe u strukture vlasti. Izetbegović je imao jednu ideju koja se kasnija pokazala krucijalnom, a to je da samo multietnička Bosna i Hercegovina može dobiti podršku Amerike odnosno Evrope u odbrani onih temeljnih principa kroz koje je Bosna i Hercegovina prošla. I tada je bilo ljudi u SDP-u koji su smatrali da ne treba ići sa SDA u vlast. Predsjednik Nijaz Duraković je to presjekao. Rekao je da je u pitanju država i da moramo ići u strukture vlasti radi države.“

„Ovo nije vrijeme devedesetih. Nema rata. Ali, političke haubice su usmjerene prema Bosni i Hercegovini“, rekao je Lazović, upozoravajući na etničku homogenizacija Srba u Republici Srpskoj, kao i  Hrvata u Zapadnoj Hercegovini.

„Ti procesi nisu nimalo naivni“. 

Lazović zagovara da se uspostavi nekoliko ključnih principa prije ulaska BH bloka u vlast sa nacionalnim strankama, koji bi se predočili javnosti. 

„Zbog čega se stvara slika da BH blok ulazi u koaliciju sa SDA. Ne, neka se drugi približavaju BH bloku. Mi smo ti čije su ideje jače od nacionalnih ideja. Mi smo ti koji ovu državu trebaju povući. Građani trebaju prepoznati snagu u BH bloku“, rekao je Lazović.

Potpredsjednik SDP-a Miro Lazović smatra da Bosna i Hercegovina ulazi u period političke borbe za građanske principe koje personificira Željko Komšić, „dok HNS, zajedno u tandemu sa Miloradom Dodikom, udara na te principe, a podršku za daljnju etničku podjele u Bosni i Hercegovini imaju iz Zagreba i Beograda.“

„Zbog toga se BH blok ne može tek-tako povući sa političke scene“, rekao je Lazović.