Vijeće ministara BiH usvojilo Program rada, fokusirat će se na četiri oblasti

SARAJEVO, (Patria) - Vijeće ministara BiH utvrdilo je na današnjoj sjednici Prijedlog sporazuma o sniženju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama u regiji Zapadnog Balkana.

Prijedlog sporazuma bit će odmah dostavljen Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen zamjenik ministra komunikacija i prometa. Sporazum će biti potpisan tokom Digitalnog samita, koji će biti održan početkom aprila 2019. godine u Beogradu. Ovaj sporazum stupa na snagu 1. jula 2019. godine, od kada će cijene usluga roaminga u zemljama regije postepeno smanjivati, a 2021. godine planirano je potpuno ukidanje. 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Regulatorne agencije za komunikacije, donijelo je Odluku o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra, za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Ovom odlukom praktično se omogućava uvođenje 4G mreže u BiH, a mobilni operateri se obavezuju na poboljšanje svojih usluga, koje uključuju bolju uslugu i pokrivenost teritorije i putnih komunikacija u BiH.

Dozvole izdaje Regulatorna agencija za komunikacije BiH i dodjeljuje ih postojećim licenciranim mobilnim operatorima u Bosni i Hercegovini na period od 15 godina, a operator je na ime naknade dužan platiti ukupno 17,5 miliona KM u pet jednakih
godišnjih rata, počev od 2019. godine. Ova sredstva će u narednih pet godina biti usmjerena za razvoj oblasti transporta i komunikacija, a konkretnu namjenu utvrđivat će Vijeće ministara BiH, a na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, uz prihvaćene korekcije na sjednici. Privremeni prihvatni centri su: bivša tvornica "Bira" i bivši đački dom „Borići“ u Bihaću, bivša tvornica "Miral" u Velikoj Kladuši i bivši hotel "Sedra" u Cazinu. Ovi privremeni prihvatni centri za smještaj migranata predaju se na privremeno korištenje Službi za poslove sa strancima, koja je u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH. Troškove finansiranja rada prihvatnih centara, njihove zakupnine i uspostave, kao i angažmana zaštitarske agencije snosi Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Prethodno je Vijeće ministara BiH upoznato je s Informacijom Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH, u kojoj se navodi da je povećan ulazak migranata u BiH u odnosu na prošlu sedmicu.

Na sjednici je rečeno da se u BiH trenutno nalazi više od 3.000 migranata koji su smješteni u prihvatnim centrima i svi su registrirani, što praktično znači da su uzeti biometrijski podaci i otisci prstiju. Obzirom da se očekuje intenziviranje migracijskih kretanja prema Bosni i Hercegovini, na tzv. balkanskoj ruti na putu za EU potrebno je angažiranje dodatnih policajaca, kao pomoć Graničnoj policiji BiH, kako bi se pojačala kontrola istočne granice BiH prema Srbiji i Crnoj Gori, odakle dolazi najveći broj migranata. Cilj je zapriječiti sve ilegalne prijelaze prema istočnim susjedima. Od 1. januara do 21. februara 2019. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 1.616 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u ovom periodu iskazale su 1.402 osobe, a zahtjev za azil podnijele su 32. Najviše migranata je iz Pakistana (19,4 posto), Iraka (15,1 posto), Sirije (14,6 posto), Alžira (11,2 posto) i Maroka (10,6 posto).

Vijeće ministara BiH donošenjem odgovarajućih odluka i zaključaka nastavlja pripreme za održavanje godišnjeg sastanka guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), najvećeg skupa ove vrste ikada organiziranog u Bosni i Hercegovini.
Pored godišnjeg sastanka guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), bit će održan i biznis forum te sastanak donatora. Praktično će to biti velika investicijska konferencija u Sarajevu od 7. do 9. maja, s fokusom na povezivanje ekonomija za snažniji rast Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da će na konferenciji učestvovati oko 3.500 gostiju (oko 2.000 visokih zvaničnika, guvernera i diplomata i 1.500 predstavnika biznis zajednice) iz 82 zemlje. Prema prvim procjenama, Evropska banka za obnovu i razvoj u naredne četiri godine u BiH planira plasirati više od 300 miliona eura u razvoj bh. ekonomije. S tim u vezi, donesena je Odluka o oslobađanju od plaćanja viza za učesnike Godišnjeg sastanka Evropske banke za obnovu i razvoj koji dolaze iz država s kojima BiH ima vizni režim te je data saglasnost za zaključivanje provedbenog aranžmana sa EBRD-om, a za potpisnika je predložen guverner BiH u EBRD-u Mirko Šarović.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Generalnog sekretarijata, usvojilo je svoj Program rada za 2019. godinu, koji je fokusiran na realizaciju četiri prioriteta - evropske integracije, ekonomski razvoj, jačanje vladavine prava i međunarodna
saradnja. Unapređenje bilateralnih odnosa sa susjednim državama na temeljima zajedničkog interesa i načelima ravnopravnosti i uzajamnog uvažavanja ostaje prioritet rada i u 2019. godini. Težit će se razvoju dobrosusjedskih odnosa, unapređenju ekonomske i jačanju regionalne saradnje te rješavanju otvorenih pitanja, uz konstruktivan pristup redovnim bilateralnim i multilateralnim susretima. Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na bh. obaveze prema NATO-u ostaje prioritet institucija BiH.
Jedan od značajnih ciljeva je i što skorije članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Program rada usvojen je uz određene korekcije i bit će dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH.

Vijeće ministra BiH je usvojilo Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2018. godinu, u kojoj se navodi da su glavne karakteristike u 2018. godini bile povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene i rast izvoza. Ukupna robna razmjena BiH u 2018. godine iznosila je 31,17 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,9 milijardi KM, a uvezene robe 19,27 milijardi KM, te je zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 7,37 milijardi KM. Evropska unija je i dalje naš glavni vanjskotrgovinski partner, tako do u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 65,3%, a slijede zemlje CEFTA-e sa 13,7%, dok ostale zemlje učestvuju sa 21%. U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je rast ukupne robne razmjene sa EU od 7,4%. Izvoz u EU činio je 73% ukupnog bh. izvoza u 2018. godini i povećan je za 10,3%, a uvoz za 5,3%, dok je pokrivenost uvoza izvozom tokom 2018. godine porasla za 3,5%. Trgovinski deficit sa zemljama EU smanjen je za 7,1%.
Tokom 2018. godine najviše smo izvozili u Njemačku (1,74 milijarde KM), Hrvatsku (1,46 milijardi KM), Italiju (1,35 milijardi KM), Srbiju (1,25 milijardi KM), Sloveniju (1,06 milijardi KM), Austriju (1,02 milijarde KM), Crnu Goru (401,45 miliona KM), te
Tursku (323,22 miliona KM).

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, donijelo je Odluku o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period april – juni 2019. godine, u iznosu 237.500.000 KM. Finansiranje višegodišnjih projekata, koji su usvojeni u budžetima prethodnih godina, kao i programa posebnih namjena, bit će nastavljeno iz sredstava koja su prenesena u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, odnosno osigurana namjenskim donacijama.