Problemi u dogovorima: SDA ne da Ministarstvo finansija, Čović ne pristaje na manje

Piše: A. Čorbo-Zećo

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je s predsjednicima SDA i SNSD-a razmijenio prijedloge izjave za formiranje državne vlasti, te da će u idućih nekoliko dana tri stranke odrediti po jednog predstavnika koji će usaglasiti zajednički sadržaj te izjave.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA jučer je kazao da su imali dogovor da SDA ponudi prijedlog jedne izjave, te da je izjava data i da je dobio odgovore od HDZ-a i SNSD-a.

Dodao je da su "vrlo blizu" dogovora i izrazio nadu da će se dogovor desiti već početkom iduće sedmice što bi bio preduslov za formiranje Vijeća ministara.

Ipak, na papiru je još uvijek mnogo nedoumica, kažu sagovornici Patrije. Veliki problem u formiranju Vijeća ministara i raspodjeli resora bit će Minisarstvo finansija. Čović otvoreno traži da ostane suvereni vladar finansija u BiH, dok i SDA, kako stvari sada stoje, ne pristaje na takvu raspodjelu. Čović je na posljednjoj konferenciji za medije izjavio da će stranke HNS-a u pregovorima na državnom nivou "insistirati na ministarstvima finansija i vanjskih poslova, a da bi im mogao pripasti i resor pravde."

„Tu smo fleksibilni, a ova prva dva spomenuta ministarstva su nešto drugo“, kazao je Čović.

SDA više nije spremna ustupiti HDZ-u Ministarstvo finansija "i tu više nisu fleksibilni."

Bude li se, kao i u slučaju predsjedavajućeg Vijeća ministara primjenjivalo pravilo rotacije po etničkoj pripadnosti, raspored ministarstava bi trebao biti drugačiji u odnosu na prethodni mandat.

U tom slučaju Bošnjaci bi trebali dobiti Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvo pravde. Hrvatima bi trebalo pripasti Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo civilnih poslova. Uz prvog čovjeka Vijeća ministara, po ovom principu, ministri iz reda srpskog naroda trebali bi biti na čelu Ministarstva odbrane, Ministarstva komunikacija i prometa, te Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. 

U nekim od najznačajnijih ministarstava Bošnjaci ranije nisu imali ministre više od jedne decenije, poput Ministarstva finansija. Ovako je izgledala raspodjela ministarskih pozicija u Vijeću ministara u posljednja tri mandata: 

Ministarstvo finansija u mandatu 2006. - 2010. vodio je Dragan Vrankić iz HDZ-a, a u mandatu 2010. - 2014. naslijedio ga je Nikola Špirić iz SNSD-a. Na čelu ovog ministarstva u periodu 2014. - 2018. je Vjekoslav Bevanda. 

Ministarstvo odbrane su od 2006. do 2010. vodili ministri iz SDA Selmo Cikotić i Muhamed Ibrahimović. U mandatu 2010. - 2014. na čelu ovog ministarstva bio je Zekerijah Osmić iz SDP-a. U aktuelnom mandatu 2014. - 2018. na čelu Ministarstva odbrane je Marina Pendeš iz HDZ-a BiH.

Ministarstvo vanjskih poslova je od 2006. do 2010. vodio Sven Alkalaj iz Stranke za BiH, a naslijedio ga je (2010. - 2014.) Zlatko Lagumdžija iz SDP-a. U mandatu 2014. - 2018. šef bh. diplomatije je Igor Crnadak iz PDP-a.

Na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa od 2002. godine nije bilo Bošnjaka, tačnije od 23. decembra, kada je okončan mandat Azre Hadžiahmetović. U posljednja tri mandata ovo ministarstvo vodili su ministri iz reda srpskog naroda, a od 2002. do 2006. ovim ministarstvom rukovodili su kadrovi HDZ-a BiH. U mandatu 2006. - 2010. rukovođenje MVTEO-om podijelili su Slobodan Puhalac i Mladen Zirojević iz SNSD-a. Zirojević je bio na čelu ovog ministarstva i u prvoj polovini mandata 2010. - 2014. Usljed političkih turbulencija osam mjeseci ga je vodio Mirko Šarović iz SDS-a, da bi od oktobra 2013. do kraja tog mandata na čelu opet bio SNSD-ovac Boris Tučić. U mandatu 2014. - 2018. ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je Mirko Šarović iz SDS-a. 

Ministarstvo sigurnosti u posljednja tri mandata vodili su ministri iz reda bošnjačkog i srpskog naroda. Veći dio mandata 2006. - 2010 na čelu ovog ministarstva bio je Tarik Sadović iz SDA, koji je smijenjen u julu 2009. godine.  Naslijedio ga je stranački kolega Sadik Ahmetović, koji je na čelu Ministarstva sigurnosti bio i prve dvije godine mandata 2010-2014. Potom je na ovu poziciju imenovan Fahrudin Radončić iz SBB-a. Ministarstvo sigurnosti u mandatu 2014. - 2018. vodio je Dragan Mektić iz SDS-a.

Veći dio mandata 2006. - 2010. na čelu Ministarstva prometa i komunikacija proveo je Božo Ljubić, kojeg je pred kraj mandata naslijedio Rudo Vidović. Obojica iz HDZ-a 1990. Vidović je na čelu Ministarstva ostao sve do 2012., iako su izbori bili 2010. Pogodovala mu je činjenica da se tada na formiranje Vijeća ministara čekalo 16 mjeseci. Vidovića je naslijedio Damir Hadžić iz SDP-a, koji je na čelu Ministarstva ostao do kraja mandata. U periodu 2014. - 2018. Ministarstvo je prvu godinu vodio Slavko Matanović iz DF-a, a od 2016. do kraja mandata Ismir Jusko iz SBB-a.

Na čelu Ministarstva civilnih poslova, od formiranja 2003. godine smjenjivali su se Bošnjaci i Srbi. U prvom mandatu ovo ministarstvo vodio je Safet Halilović iz Stranke za BiH. U mandatima 2006. - 2010. i 2010 - 2014. na čelu Ministarstva bio je Sredoje Nović iz SNSD-a. U posljednjem mandatu, 2014. - 2018. ovo ministarstvo vodio je Adil Osmanović iz SDA.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u mandatnom periodu 2006. - 2010. godina vodio je Safet Halilović iz Stranke za BiH. Damir Ljubić iz HDZ-a 1990. vodio je ministarstvo u periodu 2010. - 2014. Aktuelna ministrica (mandat 2014. - 2018.) je Semiha Borovac iz SDA.

Više od deceniju i po na čelu Ministarstva pravde nije bio ministar iz reda Bošnjaka. U periodu 2002.- 2006. na čelu Ministarstva bio je Slobodan Kovač iz SDS-a. Od 2006. do danas ovim ministarstvom rukovode kadrovi HDZ-a BiH. Mandate 2006. - 2010. i 2010. - 2014. na čelu Ministarstva pravde proveo je Bariša Čolak. U posljednjem mandatu na čelu ovog ministarstva je Josip Grubeša iz HDZ-a.

Koliko će se stranke koje pregovaraju o formiranju Vijeća ministara pridržavati principa konstitutivne rotacije ostaje da se vidi.