Vlada nestranačkih eksperata jedina šansa za evropsku budućnost BiH

Pišu: Muharem Cero, Armin Aljović

 
Posljednji izvještaj Evropske komisije predstavljen u srijedu u Briselu nije baš do kraja i u potpunosti odredio poziciju Bosne i Hercegovine i njen budući status u pogledu evropske perspektive. Ono što je jasno, to su činjenice da u nekoj vrsti uvjetnog kandidatskog statusa Bosna i Hercegovina treba potvrditi svoju privrženost Evropskoj uniji nastavkom provođenja zadatih reformi, prije svega reformi u vladavini prava, javnoj upravi, kao i poboljšanju funkcionalnosti institucija u zemlji.

Poruke izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Cristiana Dan Prede idu u pravcu ohrabrivanja Bosne i Hercegovine za ubrzano okončanje reformi, što bi otvorilo mogućnost da Vijeće Evrope i njene članice prepoznaju taj trud, te kao nagradu za to Bosni i Hercegovini u skorije vrijeme daju status kandidata za članstvo u Evropsku uniju.

Naravno, i dalje ostaje jasan zahtjev od strane Brisela da Bosna i Hercegovina prije svega mora formirati izvršne organe (vlade) na svim nivoima u državi, koje nisu formirane ni sedam mjeseci nakon oktobarskih izbora.

Suočeni sa pat pozicijom kada je riječ o formiranju Vijeća ministara BiH i blokadom Godišnjeg nacionalnog programa ANP (Blokadom NATO put BiH), može se lako pretpostaviti da bi neizvjesna situacija u BiH mogla potrajati još, i u krajnjem onemogućiti dosezanje zadatih ciljeva koje EU nameće Bosni i Hercegovini. Zbog toga, postavlja se pitanje da li u trenutnom modalitetu partitokratskih reprezentacija, kao načinu vladanja političkih elita u BiH uopće može doći do aktivacije višegodišnjeg zastoja provođenja uvjetovanih reformi u Bosni i Hercegovini.

Bez kolebanja, odmah se može ustvrditi da takav model ne može dati željene učinke. U takvim okolnostima Bosna i Hercegovina jednostavno ne može odgovoriti na zahtjeve Evropske unije i njeni građani ne mogu postati ravnopravni sa drugim Evropljanima. Konkretno, srastanje političkih partija sa pravosudnim strukturama na svim nivoima u BiH obesmislilo je i eutanaziralo bilo kakvu mogućnost reforme vladavine prava u zemlji kao primarnog cilja u slučaju dosezanja evropskih standarda demokratije.

Konačno, rigidno partitokratsko kadroviranje u institucijama BiH namnožilo je i nekompetentnu javnu službu u državi i onemogućilo izvršavanje osnovne zadaće te javne službe, a to je prilagođavanje Bosne i Hercegovine i njenih građana demokratskim standardima Evropske unije.

Mogući odgovor na prijeteću paralizu zemlje bio bi u odustajanju od nakaradnog modela takozvane etničke reprezentativnosti i prihvatanje - za ovaj trenutak poželjnog - modela formiranja ekspertnih vlada, kao što bi problem korumpiranog bh. pravosuđa u ovom trenutku moglo riješiti samo ponovno uvođenje međunarodnih eksperata u pravosudni sistem BiH.

Obzirom da su zadani rokovi kratki, a da će formiranje novih struktura EU (Evropske komisije, Vijeća Evrope...) vjerovatno potrajati, brzo uspostavljenje jedne takve ekspertne vlade bi dalo nadu da očekivane reforme u BiH mogu biti provedene u dovoljnoj mjeri i u objektivom roku, pa bi evropske institucije u tom slučaju imale razloga da BiH nagrade statusom kandidata za članstvo u Evropsku uniju.

Nije pretenciozno jednu takvu vladu eksperata – a ima ih i unutar BiH ali i izvan zemlje - prepoznati i nazvati u ovom trenutku kao vladom nacionalnog spasa.

Vanstranački eksperti, oslobođeni političkih volja etničkih oligarhija i posvećeni cilju dosezanja kandidatskog statusa BiH za članstvo u Evropskoj uniji,  zasigurno bi bilo izraz političke volje bosanskohercegovačkih građana neovisno o njihovom etničkom i entitetskom pripadanju.

Ostaje još samo pitanje jesu li se partijske oligarhije u BiH spremne odreći svog komfora vlasti radi dobrobiti građana.