Više od 50 godina ratnog stanja: Razmjena vatre između Izraela i Sirije zbog Golanske visoravni

(Patria) – Izraelska vojska je izdala saopćenje u kojem se kaže da je njihova borbena letjelica gađala vojne ciljeve u Siriji u nedjelju nakon što su dan ranije ispaljene dvije rakete iz pravca Sirije na Golansku visoravan koju kontrolira Izrael.

Sirijski državni mediji izvijestili su o velikim eksplozijama u blizini Damaska, kao i to da su u napadima poginula tri vojnika.

Izraelska glasnogovornica je kazala da još uvijek nije poznato ko je ispalio rakete, ali da vojsku Sirije drže odgovornom obzirom da je napad došao s teritorije Sirije.

Početkom prošle sedmice, izraelska vojska saopćila je da je napala sirijsku protuzračnu poziciju sa koje je ciljan jedan od izraelskih aviona, a sirijski državni mediji su kasnije izvijestili da je tom prilikom život izgubio jedan sirijski vojnik.

Mediji prenose da je posljednjih godina Izrael izveo na stotine napada na Siriju ciljajući svoje regionalne neprijatelje Iran i libanski Hezbollah.

Iran i Hezbollah se bore na strani sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, a Izrael smatra da Siriju pretvaraju u novi front za borbu protiv Izraela.

Značaj Golanske visoravni

Golanska visoravan prostire se na oko 1.200 kvadratnih kilometara i nalazi se oko 60 km jugozapadno od glavnog grada Sirije, Damaska. Sa platoa se vide Liban, Sirija i Jordanska dolina.

Do 1967. godine je pripadala Siriji, da bi je u zadnjoj fazi Šestodnevnog rata zauzeo i okupirao Izrael, te osujetio Siriju u pokušajima da je povrati u toku rata 1973. godine.

Godinu dana nakon rata, Izrael i Sirija su usvojili plan razdvajanja koji je uključio stvaranje demilitarizovane zone duge 70 km sa stalnom patrolom posmatrača UN-a. Ipak, dvije zemlje i nakon toga ostaju u ratnom stanju.

1981. godine, izraelski parlament je donio zakon kojim se uvode 'zakonodavstvo i administracija' za Golan, potez koji međunarodna zajednica nije prepoznala, ostajući pri stavu da je Golanska visoravan okupirana sirijska teritorija. Ujedinjene Nacije su Rezolucijom 497 proglasile odluku Izraela 'nevažećom, neutemeljenom i bez međunarodnog pravnog efekta'.    

Teritorij koji je od velikog značaja za Izrael jer predstavlja najvažniji izvor vode, naseljava 30 izraelskih naselja sa više od 20.000 stanovnika. Golan također naseljava oko 20.000 Sirijaca koji pripadaju arapskim Druzima, koji nikada nisu niti napuštali plato.

Plodna zemlja Golanske visoravni je izvrsna za poljoprivredu, naročito za vinograde i voćnjake, a tamo su smješteni jedini ski tereni Izraela.

I nakon više od 50 godina od okupacije Golanske visoravni, Sirija ostaje pri stavu da neće prihvatiti mirovni sporazum sa Izraelom osim ako se u potpunosti ne povuče sa Golana. SAD su predvodile mirovne pregovore 2000. godine, a Turska je bila medijator u pregovorima 2008. godine.

Američki predsjednik Donald Trump je krajem marta obznanio da će 'nakon 52 godine' SAD u potpunosti priznati suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni jer je teritorij od 'strateškog i sigurnosnog značaja za Izrael i regionalnu sigurnost'.