Torijevci biraju lidera: (Ne)očekivani favorit prvog kruga glasanja

(Patria) – Britanski mediji su objavili da je Boris Johnson na čelu liste nakon prvog kruga glasanja za novog lidera Konzervativne stranke i premijera Velike Britanije.

Članovi parlamenta iz reda torijevaca dali su Johnsonu ukupno 114 glasova, čime je on došao u nedvojbeno vođstvo spram ostalih kandidata koji su dobili značajno manje podrške:

Jeremy Hunt: 43

Michal Gove: 30

Dominic Raab: 27

Sajid Javid: 23

Matt Hancock: 20

Rory Stewart: 19

Andrea Leadsom: 11

Mark Harper: 10

Esther McVey: 9

Kandidati su trebali osvojiti najmanje 16 glasova da bi ušli u drugi krug, te su utoliko zbog malog broja glasova eliminirani Mark Harper i jedine žene kandidatkinje Esther McVey i Andrea Leadsom.

Preostalih 7 kandidata će ući u drugi krug glasanja koje će se održati 18. juna, i to u nekoliko krugova sve dok ne preostanu 2 kandidata.

Potom će glasati šire članstvo Konzervativne stranke i odabrati svog novog lidera, dok će novi premijer biti nominiran do kraja jula.

Ubjedljivi favorit u prvom krugu, Boris Johnson, ima velike šanse da odnese finalnu pobjedu. On je putem Twittera izrazio zadovoljstvo zbog pobjede u prvom krugu, ali je upozorio da je do pobjede 'dug put', vjerovatno misleći na svog prvog rivala, ministra vanjskih poslova Jeremy Hunta.

Aludirajući na sve češće primjedbe da Johnson izbjegava pažnju javnosti, Jeremy Hunt je izjavio da Johnson treba biti hrabriji i suočiti se s medijima, naročito zato što se debata o Brexitu mora nastaviti.

'Debatu možemo postići samo ukoliko prvi čovjek kampanje bude malo hrabriji u pogledu izlaska u medije, ako učestvuje u TV debatama, kazao je Hunt za BBC radio.

U istom razgovoru, ministar vanjskih poslova i pretendent na poziciju lidera Konzervativne stranke, Jeremy Hunt je postavio retoričko pitanje 'šta bi rekao Churchill kada bi se neko ko želi postati premijerom Velike Britanije skrivao od medija, ne uzimajući učešće u svim tim velikim događajima'.

Ostaje pitanje da li će Johnsonova hrabro najavljivana politika Brexita pod svaku cijenu do 31. oktobra, čak i bez sporazuma - biti izvodiva kad se jednom stavi u kontekst slojevitog odlučivanja na razini britanske vlade i parlamenta.