Brigadna generalica Bissell: Profesionalizam vaših vojnika donio je BiH poštovanje širom svijeta

NATO je dugoročno predan Bosni i Hercegovini – poruka je koju često čujemo od predstavnika najpoznatijeg vojnog saveza u svijetu. Brojni su dokazi koji govore u prilog ovoj tvrdnji, još od 1994. godine kada je NATO po prvi put u svojoj historiji odgovorio na krizu u većem od svog uobičajenog raspona. Od IFOR-a, preko SFOR-a, do današnjeg NATO Štaba Sarajevo, mandat se prilagođavao potrebama koje proističu iz razvojnih etapa kroz koje je prolazila BiH od 1995. godine do danas.

Najznačajnijim uspjesima NATO-a u BiH mogu se smatrati reforma odbrambeno-sigurnosnog sektora, stvaranje Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.

Kao zemlja – aspirant za integraciju u NATO Savez, Bosna i Hercegovina ulaže napore da ispuni uvjete koji će joj omogućiti da bude dio ovog značajnog i moćnog vojnog saveza. Međutim, koliko god dugo trajao (i činio nas nestrpljivim), i sam put do krajnjeg cilja ima veliki značaj; već samo provođenje reformi i praćenje mape puta doprinose sigurnosti jer politički procesi postaju transparentniji i stvara se pritisak na učesnike političkog sistema da budu revnosni u obavljanju svojih zadataka. 

Kako se svaki uspješan odnos temelji na uzajamnosti, o predanosti BiH NATO savezu razgovarali smo sa brigadnom generalicom Marti J. Bissell, zapovjednicom NATO Štaba u Sarajevu, godinu dana nakon što je preuzela komandu.

PATRIA: Kako ocjenjujete angažman vladinih institucija i Oružanih snaga kad je u pitanju ispunjavanje obaveza koje proističu iz partnerstva sa NATO Savezom? Pretpostavljamo da se u nekim segmentima ostvaruje značajniji napredak nego u drugim – možete li navesti neke primjere?

BISSELL: Od kako je 2007. pristupila programu Partnerstvo za mir, BiH ostvaruje stabilan napredak u okviru dogovorenih NATO programa koji obuhvataju širok raspon oblasti, kao što su odbrana, sigurnost, politička i ekonomska pitanja. NATO Bosni i Hercegovini pruža podršku kako u svakodnevnim reformskim nastojanjima tako i u širim institucionalnim reformama usmjerenim na unapređenje interoperabilnosti i sinergije sa Savezom. U sektoru odbrane ostvareni su značajni rezultati u vezi upravljanja karijerom, sanitetske podrške i učenja stranih jezika. U širem sektoru sigurnosti, pomažemo BiH da unaprijedi sposobnosti za upravljanje civilnim vanrednim situacijama, što uključuje i učešće BiH u NATO vježbama odgovora na katastrofe, kao što je ona kojoj je Srbija bila domaćin prošle godine, a BiH pretprošle.  

Želim naglasiti vrijedan doprinos BiH NATO-vođenim i drugim operacijama podrške miru. Taj doprinos se istinski cijeni. Čestitamo Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama koje su do sada za ove operacije obučile i rasporedile preko 1.500 pripadnika. To je veliko postignuće za zemlju i oružane snage ove veličine, a profesionalizam vaših vojnika donio je BiH poštovanje širom svijeta. 

PATRIA: Građani BiH, kao i građani svake druge zemlje, imaju pravo na život bez straha. Ipak, svakodnevno su suočeni sa raznim vrstama zastrašivanja – nacionalistička retorika, prijetnja ratom, diskriminacija manjina, obezvrijeđivanje nacionalnog identiteta, itd. I to sve od strane političara za koje su glasali. Čini se da je strah od rata ipak najveći od svih prisutnih strahova jer se tiče najznačajnije ljudske potrebe – potrebe za sigurnošću. Veliki broj građana BiH pritom gleda u međunarodnu zajednicu i NATO kao svojevrstan štit od gorepomenutih i sličnih prijetnji. Jer, pretpostavlja se da bi ulazak u NATO zemalja Balkana stavio tačku ili bar reducirao prijetnje miru? Da li je NATO uistinu takav štit i šta možete poručiti građanima koji žive u strahu od rata?

BISSELL: NATO je najuspješniji savez u istoriji zato što je to porodica zemalja koje dijele zajedničke vrijednosti, uključujući prosperitet, sigurnost i slobodu. Zajednički cilj nam je sprečavanje sukoba i očuvanje mira i slobode za sve naše građane.   

NATO se bavi sigurnošću, a sigurnost je temelj prosperiteta. Kao potvrdu toga dovoljno je pogledati koliko BiH građana odlazi iz BiH u zemlje NATO-a i EU čije su ekonomije prosperitetnije i stabilnije. BiH je prelijepa zemlja sa mnogo potencijala. Međutim, taj se potencijal neće ostvariti sve dok BiH ne nađe način da se fokusira na budućnost i stvori prilike za svoje građane da ostanu u BiH.  NATO želi stabilnu, sigurnu BiH sa razvijenim kapacitetima i radujemo se našem kontinuiranom partnerstvu. 

PATRIA: Prošlo je više od sedam mjeseci od Općih izbora, a da u BiH još uvijek nije formirana vlada – možemo reći da je državni nivo vlasti u potpunoj blokadi. To je samo jedna od posljedica podijeljenosti bh. političara u pogledu evropskog puta za BiH, kao i integracije zemlje u NATO Savez. Vama/NATO Savezu  je sada kristalno jasno ko podržava takav put, a ko je protiv, te da se ispunjenje uvjeta moglo desiti i mnogo ranije da nije čestih blokada u kontekstu donošenja odluka. O nedostatku konsenzusa govorimo godinama (i sa Vašim prethodnicima) – da li se bilo šta promijenilo?

BISSELL: Bez obzira na sadašnje debate, dugoročno partnerstvo između BiH i NATO-a je snažno.  

Na žalost, podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa BiH (ANP) je postalo sporno. U BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji, postoje političke kompleksnosti, a Savez se nada da ćete naći načina da iskoristite ANP kao sredstvo za intenziviranje reformi koje doprinose boljem životu građana BiH. 

Ponovit ću nešto što sam rekla u jednom drugom intervjuu jer vjerujem da je važno da se to shvati.  Godišnji nacionalni program je dokumenat koji izrađuje Bosna i Hercegovina i koji prepoznaje reformske oblasti na koje bi BiH željela da se usredotoči u narednoj godini. ANP može biti ambiciozan onoliko koliko to BiH želi. ANP, kao snažan reformski instrument, pomaže zemljama da razviju efikasnije i ekonomičnije odbrambene i sigurnosne sposobnosti, poboljšaju način na koji odgovaraju na prirodne i druge katastrofe, te povećaju interoperabilnost sa članicama NATO-a i partnerskim zemljama. Praktično, ANP je način da BiH kaže NATO-u „Ovo su oblasti u kojima želimo ostvariti poboljšanja u narednih 12 mjeseci i u kojima bismo željeli vaš savjet i podršku.“ Nakon toga, NATO sa BiH radi na iznalaženju načina da joj pomogne. Pošto BiH izrađuje ANP i utvrđuje oblasti na koje želi da se fokusira, BiH je ta koja određuje i dinamiku reformi. NATO je spreman da podrži provođenje Godišnjeg nacionalnog programa. Na Bosni i Hercegovini je da poduzme naredni korak u ime svih svojih građana.

PATRIA: Bosna i Hercegovina je često meta raznih pokušaja inkriminiranja; jedan od takvih pokušaja je da je se prikaže kao (potencijalno) leglo radikalnih struja i terorizma. Jednom kad dobijete takvu negativnu etiketu, teško je se oslobađate. Kako vi vidite BiH u tom kontekstu? Kako odgovoriti na takve pokušaje da se BiH skrene sa njenog euroatlantskog puta koji žele sve probosanske i demokratske snage u zemlji?

BISSELL: Sve zemlje imaju kompleksnu istoriju i suočavaju se sigurnosnim izazovima koji se stalno mijenjaju – prirodne nepogode, organizirani kriminal, korupcija, ilegalne migracije i terorističke aktivnosti. Isto kao što se izazovi s vremenom mijenjaju, mijenjaju se i zemlje. Bez obzira na istoriju neke zemlje, ako je zemlja opredijeljena za promjene, onda su reforme i poboljšanja mogući.  Sve zemlje bivše Jugoslavije suočile su se s istim pitanjem: Kako vidimo svoju zemlju i kako da osiguramo bolju budućnost za svoje građane? To vrijedi i za BiH. To su odluke koje svaka zemlja mora donijeti i svaka zemlja mora odlučiti kako te željene promjene želi ostvariti. Za BiH je važno da nastavi napredovati, kao i da shvati da mnogi izazovi zbog svoje prirode nisu ograničeni na jednu zemlju i zahtijevaju koordinirani pristup. Nastojanja da se takvi izazovi riješe bit će uspješna samo ako zemlje regiona sarađuju. Iz perspektive NATO-a, saradnja i partnerstvo ostaju ključni stubovi – jer odgovor na sigurnosno okruženje koje se stalno mijenja zahtijeva kolektivno djelovanje i sposobnosti.

Naša politika u regionu, uključujući i našu politiku Otvorenih vrata, ima za cilj ojačati stabilnost i razvijati bolju saradnju, sve u cilju upravljanja sigurnosnim prijetnjama koje ste pomenuli.

PATRIA: Kako vidite migrantsku krizu u BiH? Čini se da je ponovo na djelu za nas karakteristična reaktivnost radije nego proaktivnost. Da li relevantne ustanove rade svoj posao ili postajemo bespomoćni i puštamo da se stvari razviju? Šta u konačnici neriješeno migrantsko pitanje može značiti za BiH? Šta biste nam vi savjetovali?

BISSELL: Institucije na svim nivoima vlasti u BiH su pod ozbiljnim pritiskom da rješavaju ovaj vrlo zahtjevan sigurnosni i humanitarni izazov. Njihovi kapaciteti su često ograničeni, iako međunarodna zajednica pruža značajnu podršku. Ključ rješavanja ovog izazova je snažna saradnja i koordinacija, uz poštivanje nadležnosti svake institucije. Poznate su mi diskusije o mogućoj ulozi Oružanih snaga BiH. NATO je spreman da pruži savjete o odgovarajućim opcijama u okviru važećeg pravnog okvira.