Bivši holandski vojnik Serge Janssen o sjećanjima na Srebrenicu: Najviše pamtim razgovore s djecom

SARAJEVO, (Patria) - Bivši pripadnik Holandskog bataljona UN-a u Srebrenici Serge Janssen koji od godine 2017. godine redovno posjećuje Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida danas je donirao video kameru kojom su zabilježeni snimci iz ratne Srebrenice 1994. godine. 

Svakog jula Serge Jannsen dolazi u BiH i Srebrenicu dovede svoje prijatelje i porodicu. Prvi je pripadnik Holandskog bataljona koji je donirao svoje lične stvari Muzeju.

"Donirao je svoju vojnu uniformu i čizme u kojima je ušao u BiH i prvi put zakoračio na tlo Srebrenice", objašnjava Suada Nožić, direktorica Muzeja. Ističe da je Janssen svojevoljno donirao predmete Muzeju i da se uvijek vraća.  

Danas je u Muzeju sa Sergeom bio i Osman Avdić koji je preživio genocid u Srebrenici. Njihovo poznanstvo datira iz 1994. godine kada je Osman imao 16 godina. Nakon skoro 18 godina ponovo su stupili u kontakt i od tada su prijatelji i Janssen ga posjećuje. Osmanova ideja je bila da Serge donira stvari Muzeju. 

Serge je objasnio da su vojnici video kamerom te 1994. godine snimali ratnu Srebrenicu za potrebe medija u Holandiji, ali i video poruke za svoje porodice, djecu Srebrenice među kojom je bio i Osman. 

"Kamera je bila kod mog prijatelja i nije imao ništa protiv kada sam predložio da je donesem u Muzej. Snimci koje smo pravili kamerom i slali svojim porodicama bile su jedini način da oni znaju šta radimo u BiH jer tada nije bilo mobitela. Najviše što pamtim su razgovori sa djecom", kazao je Janssen. 

Serge nije bio 1995. godine u Srebrenici, a nekoliko puta je bio učesnik Marša mira. I ove godine posjetio je Srebrenicu i Memorijalni centar Potočari. 

Jasmin Mešković, osnivač Muzeja i predsjednik Saveza logoraša BiH kazao je da je dobro da bivši pripadnici mirovnih snaga koji su bili u BiH vraćaju se i pričaju šta je bilo u BiH. 

„Ove godine veliki broj pripadnika raznih međunarodnih snaga koji su bili u BiH dolazi kako u Muzej genocida u Sarajevu, tako i u Mostaru. Donose svoje predmete, svoja svjedočenja, dovode prijatelje i porodicu. Na različite načine dožive ovaj Muezj. Jedni dođu ostanu i po dva tri sata pogledaju sve, čitaju, dok ima i drugačijih situacija da im treba psihička priprema da uđu u Muzej", kazao je Mešković. 

On je istaknuo da se Muzej genocida suočava s problemom nedostatka prostora i ne mogu izložiti sve predmete koje imaju u depou.

„Nikada priča o zločinu protiv čovječnosti, o genocidu, o ratu u BiH neće biti završena, neće biti ispričana kako je to bilo. Mislim da to Muzeji pričaju na najkorektniji način. Oni koji bi trebali da podrže ovaj muzej da ga poguraju mislim da je njihov odnos nekorektan", kazao je Mešković.  

Posjete BiH, Srebrenici, Muzeju dio su terapijskog procesa koji Serge prolazi kako bi se suočio sa prošlošću dok je bio vojnik.