Članak

KOMENTAR Što gori to za bh. pravosuđe bolji

Krajem novembra trebali bi biti poznati rezultati Priebeove analize, nakon koje će biti jasno da li će se u BiH ugasiti ili tek upaliti crvena lampica.    

PIše: Amra Varatanović

Sudija Kantonalnog suda u Sarajevu Husein Delalić sakrio je od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća činjenicu da je dva puta osuđivan, objavio je Žurnal. Iako je od VSTV-a zatraženo njegovo razrješenje, VSTV mu u julu produžava mandat dodatnog sudije za još dvije godine. Disciplinski postupak protiv njega još nije okončan, a izjašnjenje komisije zakazano je za septembar. Do tada će Delalić već stupiti na dužnost koju mu je VSTV povjerio. 

Ime ovog sudije veže se i za slučaj „Pravda“ (prvooptuženi Alija Delimustafić), a koji je potvrdio optužnicu Tužilaštva KS bez da je izvršio pregled i popis dokaza! Zapakovane kutije sudija Delalić nije ni otvorio, a naknadno je Tužilaštvo KS zatražilo da se pregledaju dokazi koji su na 300.000 stranica. Kako je to tadašnja glavna tužiteljica Dalida Burzić slikovito opisala, u slučaju „Pravda“ imaju šleper dokaza. Do danas, skoro tri godine kasnije, nije počelo suđenje u tom slučaju. 

A ni u Tužilaštvu KS nije više Dalida Burzić. Ona je u februaru 2019. imenovana za sudiju Suda BiH iako se u isto vrijeme protiv nje vodio disciplinski postupak zbog neprimjerenog kontakta sa ocem ubijenog mladića Dženana Memića Murizom Memićem i izjava u javnosti o tom slučaju dok je sudski postupak bio u toku. 

Burzić je i na prvom mjestu krivične prijave koju je Memić predao Tužilaštvu BiH i glavnoj tužiteljici Gordani Tadić zbog sakrivanja dokaza, lažne optužnice za saobraćajnu nesreću, te organiziranog kriminala. Osim Burzić, prijavom je obuhvaćeno i osam tužilaca koji su radili na slučaju Memić. Do danas od njih devet četvero ih je napustilo Sarajevsko tužilaštvo. Neki su prešli u Državno tužilaštvo (Ivana Petković i Mladen Furtula), neki su se okrenuli advokaturi (Meris Ćato, postupajući tužilac u slučaju Memić), i Burzić koja je u Sudu BiH. Prijavljeni su i federalni tužioci koji su vršili nadzor nad radom Tužilaštva KS u ovom slučaju.  

Osim utvrđenih kriterija VSTV-a u procesu imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, u dodatne kriterije očito ulaze i krivične prijave, osuđujuće presude, disciplinski postupci, kompromitiranost, pa i politička podrška bez koje su imenovanja u pravosuđu, čini se, postala skoro pravilo bez izuzetka. 

Nakon svakog okončanog izbora sudija i tužilaca, VSTV izda identično saopćenje:

„Pri donošenju Odluke o imenovanju, VSTV BiH je uzeo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata; stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnosti da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; odnosa sa radnim kolegama, ponašanja van posla, profesionalne nepristrasnosti i ugleda te iskustva na rukovodećim poslovima.“

Treba podsjetiti da je VSTV-u upućeno pismo više tužilaca Tužilaštva KS o neregularnostima Dalide Burzić dok je obavljala dužnost glavne tužiteljice o čemu se VSTV nije izjašnjavao. Bez obzira na sve Burzić je imenovana za sudiju. 

I protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije početkom jula podnesena je krivična prijava koju je potpisalo 1.300 građana u BiH zbog video snimka „Potkivanje“, afere u kojoj  Tegeltija u ugostiteljskom objektu razgovara sa privrednikom Nerminom Aleševićem o slučaju koji je ranije prijavio Tužilaštvu KS dok je glavna tužiteljica još bila Dalida Burzić. Tegeltija je prijavljen za krivično djelo „neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja“ iz člana 230. stav (2) KZ BiH.  

„Prijavljeni je počinio navedeno krivično djelo na način da je znao za činjenje krivičnog djela 'Primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem' iz člana 219. stav (2), a isto nije prijavio. Prijavljeni je imao saznanja i bio upoznat da Marko Pandža, inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), čini krivično djelo 'Primanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem' iz člana 219. stav (2) tako što koristi svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Milan Tegeltija predsjednik VSTV-a BiH, izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju", navedeno je u prijavi. 

Tužilaštvo BiH je u slučaju „Potkivanje“ otvorilo istragu protiv Aleševića i Pandže, dok je Tegeltija saslušan kao svjedok. Još uvijek nije poznata konačna tužilačka odluka u ovom slučaju, osim da je istraga u toku. 

Ostalo je još nekoliko mjeseci do okončanja monitoringa rada pravosuđa nezavisnog eksperta EU Reinharda Priebea koji je u više navrata boravio u BiH i obavio više razgovora kako u pravosudnim institucijama, tako i u policijskim agencijama, ali i pojedincima iz civilnog sektora i građanima koji su govorili o vlastitim slučajevima u kojima je potpuno zakazalo bh. pravosuđe. Krajem novembra trebali bi biti poznati rezultati Priebeove analize, nakon koje će biti jasno da li će se u BiH ugasiti ili tek upaliti crvena lampica.    

#Specijal