Neki od zvaničnika EU na slučaju 'Dodik' pokazali kakvi su im planovi sa BiH

Piše: Armin Aljović

Apeli međunarodne zajednice da se Srebrenica ne smije ponoviti više nikada i nikome, mogli bi se pokazati jalovim i licemjernim, nakon što su mediji u Bosni i Hercegovini otkrili da neki od najviših zvaničnika Evropske unije podupiru Milorada Dodika, predsjednika SNSD, pobjedničke partije bosanskih Srba, koji se zalaže za raspad zemlje. 

Novinar iz Banja Luke Slobodan Vasković objavio je ove sedmice tekst u kojem najviše zvaničnike Evropske unije - poput komesara za proširenje Johanes Hahna - optužuje da lobiraju u Briselu za Dodikovu politiku raspada Bosne i Hercegovine.
Govori se o desetcima miliona KM koje Milorad Dodik, osumnjičen za korupciju i međunarodni kriminal, kao i za širenje ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, plaća uglednim lobističkim kućama i evropskim zvaničnicima za njegovi desničarsku politiku.

“Johanes Hahn, evropski komesar za proširenje, pokušao je dovesti u Brisel članove Predsjedništva BiH da ih uvjeri da naprave vlast - imenuju mandatara u skladu sa ‘principima’ Milorada Dodika”, tvrdi Vasković, dodajući da su takav prijedlog odbila druga dva člana Predsjedništva BiH: Željko Komšić i Šefik Džaferović. Takvo ponašanje Hahna nije iznenađenje za Vaskovića, koji tvrdi da je Hahn jedan od glavnih Dodikovih lobista u Briselu.

'Johanes Hahn, evropski komesar za proširenje, glavni je lobista Milorada Dodika u Evropskoj uniji. Uz Hahna, tu je još Miroslav Lajčak, slovački ministar inostranih poslova i bivši visoki predstavnik u BiH', tvrdi Vasković, napominjući da za Dodika lobira i Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, koji ovih dana upravo završava svoju misiju u Sarajevu.

Iako sam Dodik tvrdi da Bosnu i Hercegovini više neće zahvatiti rat, koji je ’90-ih u zemlji odnio hiljade života a milione ljudi raselio, on otvoreno govori da će pripojiti Srbiji Republiku Srpsku, entitet u Bosni i Hercegovini, priznat tek kao administrativna jedinica unutar Bosne i Hercegovine, kada je rat u BiH 1995. godine zaustavljen potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Posljednjih mjeseci Dodik je ušao u otvoreni sukob sa SAD-om, i drugim zemljama zapada upravo na tački sigurnosti zemlje, nakon što je blokirao put Bosne i Hercegovine koja se kretala ka članstvu u NATO.

Analitičari objašnjavaju da bi ulazak BiH u NATO značio kraj ideje da se Republika Srpska može pripojiti Srbiji, što je pravi razlog Dodikovog odbijanja da BiH postane NATO članica, dok su svi njegovi drugi izgovori samo floskule.

Zabrinjavajuće podatke objavio je u petak i on line magazin Žurnal, donoseći izvještaj sa posljednje sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, kada je odbijen zahtjev ambasade Velike Britanije u Sarajevu koja je zatražila da Međunarodna zajednica Miloradu Dodiku uputi jasnu poruku da rušenje institucija BiH – 'neće biti oprošteno'.

PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija je koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. Ipak, neke od evropskih zemalja, koje su članice PIC-a, danas otvoreno staju uz Dodika, premda se on prije dvije godine našao pod snažnim sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Pozivajući se na zapisnik sa posljednje sjednice PIC-a Žurnal je objavio tekst u kojem navodi da su razmatrane Dodikove najave da će, nakon 5. septembra, preispitati funkcioniranje državnih institucija, nakon čega su predstavnici Velike Britanije tražili da Dodik bude upozoren - i javno i privatno da 'njegovi potezi neće biti oprošteni', te da fukus poruka treba biti na zaštiti institucija BiH. Suprotno stavovima Velike Britanije, predstavnik Ambasade Francuske bio je blagonaklon prema Dodiku.

'Ambasada Francuske u BiH zalaže se za umjereniji stav prema Miloradu Dodiku', konstatovano je u zapisniku sa sjednice PIC-a.

Osim Francuske, blagonaklonu politiku prema Miloradu Dodiku i njegovim najavama zagovarali su predstavnici Ambasade Italije i Delegacija Evropske unije u BiH s čijom se politikom složila i Ambasada Ruske Federacija. S druge strane, ambasade SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Španije, Holandije, Japana i Turske usaglašene su kada je u pitanju NATO put BiH, te zaštita državnih institucija.

Analitičari podsjećaju da su mnogi evrospki zvaničnici tokom rata u Bosni i Hercegovini pokazali svoje pravo lice, kada su odugovlačili zaustavljanje sukoba, dok skoro 25 godina kasnije povlače iste poteze ostavljajući Dodika i druge desničare u zemlji da građane uvlači u novi konflikt.

Hahnova podrška Dodiku zabrinjava tim više kada je samo nekoliko mjeseci ranije Evropski parlament usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici, nazivajući ga najvećim zločinom na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kojeg Dodik s druge strane naziva izmišljenim zločinom, 'koji nije ništa drugo nego mit Bošnjaka.' 
Ili, nejasno je ponašanje francuske ambasade u BiH, koja je također podržala Dodika, premda je sam Pariz prije dvije godine dobio ulicu "Rue de Srebrenica" s objašnjenjem: "En mémoire des massacres pérpétres en juillet 1995 contre les Bosniaques" – „U spomen na žrtve masakra koji su počinjeni nad Bošnjacima u julu 1995."