Priča o reviziji privatizacije: Agencija bez mandata i rezultata  

Piše: Rasim Belko

Kada je 2012. godine Zakonom pokrenuta revizija privatizacije u Federacije BiH mnogi su najavljivali razotkrivanje sumnjivih poslova u ovom procesu.

Konkretna revizija počela je dvije godine poslije, kada je osnovana Agencija za reviziju privatizacije. Djelovalo je da će obećanje biti ispunjeno. Ali… Pet godina poslije osnivanja, Agenciji je istekao mandat i nejasno je po kom osnovu funkcioniše. Ono što je potpuno jasno jeste da se Agencija uredno budžetski servira, a za rezultate rijetko ko pita.

Osim prilično visokih plata za bh. uslove, Agencija nabavlja klima uređaje. Vjerovatno da bi se rashladili nakon uspješno okončanih procesa. “U sedmom mjesecu 2018. godine je pokrenut postupak nabavke i ugradnje klima uređaja putem direktnog sporazuma, a nabavka je realizovna u julu 2018. godine. Nabavka se odnosila na stalna sredstva neophodna za rad i funkcionisanje Agencije”, kaže se u Izvještaju  Agencije za 2018. godinu.

Privatizacijski kriminal tako se hladi u prostorijama s novim klimama.  

U Planu rada Agencije za 2018. godinu, koji je usvojen u trećem mjesecu iste godine, Agencija je planirala izvršiti šest revizija privatizacije u privrednim subjektima i pet revizija banaka. 
Reviziju su uspjeli vršiti u tri od šest planiranih predmeta privatizacije u privrednim subjektima. Koliko je Agencija uspješna u svom djelovanju demonstrira činjenica da su u Izvještaju za prošlu godinu naveli kako su radili četiri revizije privrednih društava započete u 2017. godini.

Od pet planiranih revizija privatizacije banaka, Agencija je revizije vršila u tri banke.

Iz Agencije se u Izvještaju za prošlu godinu žale na veliki broj prepreka, ali ne spominju da trenutno rade u pravnom vakuumu. Naime, i direktoru i Agenciji istekao je mandat, koji nije produžen, pa se postavlja pitanje po kojim osnovama funkcionišu.

Kao jedan od najvećih izazova u budućnosti, Agencija navodi problem s prijemom zaposlenika.

“To prije svega jer se radi o veoma složenim multidisciplinarnim poslovima revizije s jedne strane, dok s druge strane i faktor plate je jedan od demotivirajućih činilaca nezainteresiranosti za rad u Agenciji”, kažu u Izvještaju.

Agencija za reviziju privatizacije tako navodi da su plate koje nude demotivirajuće, Ured za reviziju institucija FBiH za Agencijin Finansijski izvještaj daje mišljenje s rezervom.

U izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH navodi se da je u Agenciji prošle godine najveća plata isplaćena u iznosu 3.139 KM, dok je najniža iznosila 1.289 KM. Prosječna plata u Agenciji prošle godine iznosila je 1.701 KM.

Trebalo bi pitati one koji su nakon privatizacije ostali bez svega, jesu li ovo male plate. S druge strane odgovorne bi trebalo pitati kako to da direktor i Agencija funkcionišu bez legalnog okvira. I direktoru i Agenciji istekao je mandat, a uredno se iz Budžeta FBiH izdvaja oko pola miliona KM za rad Agencije.

Direktor Agencije za reviziju privatizacije svojevremeno se žalio da nema savjetnike i pomoćnike. Agencija se žali na otežano prikupljanje dokumenata, nedovoljan broj radnika i destimulirajuće plate. Ako neko bude razmišljao o produženju mandata Agencije, možda da joj i ime promijeni u “Agencija za reviziju davno rastaljene privatizacije i žalbe na otežavajuće okolnosti”.

Agencija je imala zadatak da izvrši reviziji 1141 procesa privatizacije. Sudeći po dosadašnjem tempu revizije privatizacije, ovaj proces trebao bi završiti krajem narednog stoljeća. Bez dvoumljenja se može upitati kome uopće treba revizija privatizacije rađena po principu “k’o ni sebi ni svom”. Jer, kakva je svrha revizije, kada se zna da je imovina nekadašnjih nosilaca bh. privrede odavno rasprodata i uništena, a radnici napuštaju ovaj svijet.