Savjetodavni rad s roditeljima djece s teškoćama u razvoju i art terapija kao oblik podrške

(Patria) - U okviru pedagoško-kreativnog projekta „Glazbena i likovna terapija u inkluzivnom okruženju kao oblik pružanja podrške obiteljima djece s teškoćama u razvoju“, Udruženje „Facultas za
prosperitet mladih“ je na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu organiziralo stručnu radionicu na temu „Savjetodavni rad s roditeljima djece s teškoćama u razvoju i art terapija kao oblik potpore
obiteljima djece s poteškoćama u razvoju“.

Na samom početku, prisutne je pozdravio dekan Pedagoškog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Daniel Maleč, a predavači i promotori su bili prof. dr. Merima Čaušević, prof. dr. Ismet Dizdarević,
dr. sc. Marijo Pejić, predsjednik HNV BiH, Alen Kristić, mag., Ivana Krstanović, mag. i v.d. direktor Baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu Adnan Đindo.

Prof. dr. Merima Čaušević je istaknula da putem glazbene umjetnosti za djecu afirmiramo kritičko i estetsko promišljanje, potičemo stvaralački proces, čime utječemo na mogućnost njihove
osobne nadogradnje i kulturnog prosperiteta, te promičemo kulturu življenja i vrijednost cjeloživotnog učenja i stvaranja. Dodala je da likovnim jezikom dijete može izraziti svoje doživljaje, ideje i misli, odnosno kreativno izraziti svoja iskustva, znanja i razumijevanja.

Prof. dr. Ismet Dizdarević je kazao da glazba u današnje vrijeme postaje sve prepoznatljiviji i cjenjeniji medij u mnogim granama medicine, a posebno u području fizikalne medicine i
rehabilitacije, odnosno da je glazba jedan od najboljih načina za smirenje i opuštanje djece, a glazbene aktivnosti djeci su vrlo prihvatljive.

Dr. sc. Marijo Pejić, predsjednik HNV BiH, odgojiteljima i roditeljima je preporučio korištenje glazbe u radu s djecom u inkluzivnom okruženju, jer ona podupire socijalizaciju, jača obrambeni
sustav kod djece koja imaju problema u kontroli impulsa i ne razmišljaju o mogućim posljedicama, razvija pažnju, maštu i kreativnost te stimulira interese.

Alen Kristić, magistar teologije i književnik, nazočne je upoznao s globalnom važnošću koncepcije mirovnog obrazovanja i istakao da svojim usko povezanim sastavnicama – odgojem za vrijednosti, odgojem za mir i odgojem za interkulturalne i međureligijske kompetencije – mirovno obrazovanje na sustavan i sveobuhvatan način odgovara istodobno na suvremene i za naš kontekst specifične odgojno-obrazovne izazove.

Adnan Đindo, v.d. direktor Baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu, kazao je da plesne aktivnosti razvijaju kod djece želju za igrom i kretanjem, jer je općepoznato da djeca imaju potrebu za
kretanjem i izmjenom dinamičnih aktivnosti, a upravo to mogu postići putem glazbenih i plesnih igara, kroz koje se razvija motorika, govor, kreativnost.

Koordinatorica projekta Ivana Krstanović je kazala da roditelji i odgojitelji mogu koristiti različite metode glazboterapije (učenje i pjevanje dječjih pjesmica, ples, sviranje instrumenata, slušanje
instrumentalne glazbe itd.), kako bi poticali dječji rast i razvoj, a posebno one djece koja imaju emocionalne, socijalne, ponašajne i intelektualne teškoće. Pokrovitelj projekta je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Prijatelj projekta je Pedagoški fakultet u Sarajevu.