Izbjeći humanitarnu krizu s migrantima u zimskom periodu

SARAJEVO, (Patria) - Četvrti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH održan je 7. novembra 2019. godine u Sarajevu. Sastankom su kopredsjedavali Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije i Michela Matuella, šefica Odjela za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu u Općoj upravi Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju. Ovaj sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje je prvi sastanak ovog tijela nakon objave Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU i Analitičkog izvještaja.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje se osvrnuo i na najvažnije događaje u protekloj godini u oblastima demokratije, temeljnih prava, vladavine prava, uključujući i upravljanje migracijama, reformu javne uprave, kao i ekonomske kriterije, te novu agendu socio-ekonomskih reformi. Na sastanku se razgovaralo i o približavanju Bosne i Hercegovine zakonodavstvu EU u većini područja koja su obuhvaćena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, poput trgovine, poljoprivrede i ribarstva, industrije i unutrašnjeg tržišta, inovacija i kulture, informacijskog društva, socijalne politike, transporta, energije, okoliša i klimatskih promjena. Razmatrano je i provođenje finansijske pomoći EU.

Mišljenje Evropske komisije čini hitnijim da se Bosna i Hercegovina fokusira na ispunjenje političkih kriterija za članstvo u EU. Unatoč nekim pozitivnim koracima u nekoliko područja koji su omogućili nastavak EU finasiranja, gotovo da nije bilo napretka zbog cjelogodišnjeg političkog zastoja nakon općih izbora 2018. godine. Bez formiranih vlada na svim nivoima i bez funkcionalnog Parlamenta, Bosna i Hercegovina neće biti u mogućnosti provesti reforme potrebne za napredovanje prema otvaranju pregovora o pristupanju.

Što se tiče migracija, Bosna i Hercegovina mora preduzeti hitne mjere kako bi se izbjegla humanitarna kriza u zimskom periodu, uključujući i zatvaranje neprimjerene lokacije Vučjak i povećanjem odgovarajućih prihvatnih kapaciteta. Izborne reforme, jačanje pravosudnog sistema u skladu s evropskim standardima, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala su važna pitanja koja Bosna i Hercegovina treba riješiti u interesu svojih građana. Država bi također trebala ubrzati provedbu mjera reforme povezivanja i s tim u vezi ulaganja u infrastrukturu.

Usaglašena je agenda sljedećeg ciklusa sastanaka pododbora koji će detaljnije razgovarati o izazovima harmonizacije zakona i jačanju kapaciteta u svim oblastima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Evropska unija je još jednom istakla svoju čvrstu opredijeljenost za proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine i potvrdila svoju podršku tehničkom i finansijskom pomoći.