Razgovarala: Amina Čorbo-Zećo
Profesor Jasmin Ahić s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije kazao je u razgovoru za Novinsku agenciju Patria vrlo jasno da institucije vlasti BiH potpomognute međunarodnom zajednicom moraju reagirati u novonastaloj situaciji podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i najavljenih blokada izabranih predstavnika Republike Srpske u institucije BiH.
Naučna oblast interesovanja profesora Ahića su političke nauke, sigurnost, privatna sigurnost, terorizam...
Prof. Ahiću, evidentno je da imamo djelovanje izabranih dužnosnika koji čine krivično djelo, ne poštuju odluke Ustavnog suda pozivaju na separaciju, prijete referendumima, blokiraju rad državnih institucija, a Tužilaštvo BiH šuti, kakva je to poruka i o čemu se ovdje radi?
AHIĆ: Apsolutno se slažem da je BiH zajedno sa svim svojim unutrašnjim i regionalnim problemima ušla u fazu u kojoj se dosadašnja primjena mekih mjera, soft diplomatije ne može primjenjivati. To smo vidjeli i u protekla tri dana posebno jučer u situaciji kada međunarodna zajednica, prvenstveno sa institucijama koje su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao što je PIC, ali i ambasade Kvinte te ambasador SAD-a u BiH su zauzeli pristup kojima se ulazi u formu hard diplomatije - sankcioniranja.
Konstantno pozivanje na separatizam, odcjepljenje i vršenje javno isticanje antidejtonskih kategorija i direktno sučeljavanje sa krivičnim djelima su doveli i međunarodnu zajednicu i naše društvo da se mora pristupiti sankcijama.
Ko, kako i na koji način?
AHIĆ: Jasno je, institucije pravosudne vlasti prvenstveno Tužilaštvo BiH i glavna tužiteljica Gordana Tadić, bez obzira na sve moraju prvenstveno pokrenuti istragu, a onda i utvrditi ili odbaciti ono što se može staviti na teret u svim ovim dešavanjima. Pozivam se na iskustvo vezano za referendum oko Dana RS u kojoj su nosici izborne, odnosno referendumske komisije bili tretirani od strane pravosudnih organa, odnosno Tužilaštva BiH.
I u kojem se nije došlo do rezultata, odnosno do sankcija koje su jasno pozicionirane u Krivičnom zakonu BiH. Pozivajući se na prethodno iskustvo i sam postupak koji se desio uvjeren sam da će to biti slučaj i sada u neustavnom djelovanju aktera u institucijama vlasti RS-a.
Tada su bili tretirani članovi Referendumske komisije, od koga bi danas trebalo pravosuđe krenuti raditi u svojim istragama?
AHIĆ: Siguran sam da će istraga institucionalno i službeno obuhvatiti i one koji su neustavno djelovali u situaciji da su prezentirali ili predložili ovakve neustavne zaključke koje je donijela NSRS.
Znači to je Željka Cvijanović?
AHIĆ: To je svakako i premijerka Željka Cvijanović, pored ostalih odgovornih, koja je pozicionirala ovakve zaključke na glasanje u NSRS ili oni koji su glasali. Ona kao predlagač je odgovorna, jer je i predsjednik Referendumske komisije o Danu RS bio jedini optuženi.
Da li se Milorad Dodik onda oslobađa odgovornosti, u javnosti čujemo sve više da on proračunato zna šta radi, ali i javno pozivanje je krivično djelo zar ne?
AHIĆ: U svakom slučaju to mora pravosudna struka da kaže, odnosno organi pravosuđa. Jasno je da je poziv na separatizam bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine neustavna kategorija. Pozivanje na činjenje krivičnog djela, orkestriranje, priprema - sve su to vrlo ozbiljni elementi krivične odgovornosti.
Ukoliko ne dobijemo epilog u obliku optužnice, šta će to reći o bh. pravosuđu, šta da očekujemo od međunarodne zajednice?
AHIĆ: Reći će da su neefikasni i da smo i kao društvo i građani svjesni da je pravosuđe takvo, neefikasno i da pravosudni sistem u BiH ne funkcioniše.
Međunarodna zajednica bez obzira na izvještaj Reinharda Pribea, koji možemo nazvati soft diplomatskim, je svjesna da će morati ono što je stvorila radikalno reformisati i staviti u okvire kojima ono može da funkcioniše bez obzira kome to odgovaralo ili ne.
Vratimo se na Dodika, završen je sastanak u Istočnom Sarajevu, odluka je definitivno potvrđena da će blokade u državnim institucijama biti nastavljena. Vaš Komentar?
AHIĆ: Strategija koju provodi Milorad Dodik je poprilično konfuzna i on pokušava da prikrije nedostatke, kako javnom mnijenju u RS, tako i na regionalnom planu, jer je jasno da je Program reformi poslan u Brisel u NATO bio ta kap koja je prelila čašu i sada je potrebno da se maksimalizira situacija u kojoj će se opravdati pred svojim glasačima, ali i regionalnim i svjetskim igračima.