Cero za N1: Koja je stvarna priroda Lajčakovog djelovanja u BiH

(Patria) - Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine Bosne i Hercegovine, smatra da bi korisno bilo saznati koja su pretpostavljena djelovanja Miroslava Lajčaka u odnosu na BiH. On se u razgovoru za N1 zapitao zbog čega Lajčak prvi razgovor sa bh. zvaničnicima nije obavio s članovima Predsjedništva.

Lajčak, koji je specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova, jučer je, podsjećamo, razgovarao sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, a kako je Cero istakao za N1, svako eventualno ulaženje u unutarnja politička pitanja BiH je izvan njegovog mandata.

''Prvi jučerašnji razgovor Miroslava Lajčaka sa Zoranom Tegeltijom, predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ispraćen je dosta šturim saopćenjem iz Kabineta predsjedavajućeg. Iz njega se može pročitati da se Lajčak, da li u funkciji bivšeg visokog predstavnika u BiH što ne bi trebalo biti neobično ili u funkciji mandata Specijalnog predstavnika, interesira za stanje u Bosni i Hercegovini i predlaže nastavak socio-ekonomskih mjera u funkciji evropskog puta Bosne i Hercegovine i stanja u državi u ambijentu pandemije koronavirusa. Ništa to nije sporno, ali je malo neobično da nastupni razgovor predstavnika EU ide na nižem nivou od onog koji je zadužen za spoljnu politiku i koji simbolizira suverenitet jedne države, a to je Predsjedništvo'', ispričao je Cero u razgovoru za N1.

Prema njegovim riječima, Lajčakov mandat je ''dosta deskriptivan'' te da se u jednom dijelu odnosi i na rješavanje problema u odnosima na Balkanu.

''Za sada je nepoznato da li je Lajčak imao neki razgovor s članovima Predsjedništva. Međutim, u javnom prostoru mi to nismo saznali. Ukoliko se sagleda novi mandat Miroslava Lajčaka, on je dosta širok, deskriptivan i pored rješavanja pitanja Kosova te afirmiranja evropskih političkih stavova, ima i dio koji se odnosi na Balkan i rješavanje odnosa između partnera na Balkanu u funkciji usklađivanja dobrosusjedskih odnosa i pomirenja. Jasno je da se u smislu regionalnih partnera podrazumijevaju države i da je taj mandat pretpostavlja rješavanje problema između subjekata nastalih disolucijom Jugoslavije. On ne podrazumijeva ulazak u unutarnja pitanja novonastalih zemalja nego podrazumijeva upravo rješavanje odnosa između novonosatalih država. Ukoliko bismo tražili odgovore koji su to problemi koji usporavaju pomirenje na Balkanu i koji su zapreka uspostavljanju dobrih odnosa, onda bi iz diskursa Bosne i Hercegovine to bila jedna druga vrsta problema. Neka vrsta agende bi bilo rješavanje pitanja granice, sprovođenje međunarodnog sporazuma o sukcesiji i jedan od ključnih problem je pitanje nepoštivanje presuda Haaškog suda za počinjene zločine. To su po meni tri ključna problema gdje bi Lajčak mogao svojim angažmanom da doprinese otklanjanju nepovjerenja i uspostavljanju dobrih međudržavnih odnosa. Svako ulaženje u unutarnja politička pitanja BiH je izvan mandata Lačaka'', ocijenio je naš sagovornik.

 ''Bilo bi dobro da saznamo i koja su pretpostavljena djelovanja Miroslava Lajčaka u njegovom mandatu u odnosu na BiH'', dodao je Cero za N1.

Za kraj, naglašava kako je razgovor ipak dobra stvari uz ocjenu da susret  ''ne da naslutiti da će se stvari kretati u ovom pravcu nego bi mogle otići u pravcu koji dodatno komplikuje situaciju u Bosni i Hercegovini''.

''Pogotovo ukoliko bi Miroslav Lajčak ostao na nekim pozicijama iz mandatnog perioda 2007 - 2009 kada je kao visoki predstavnik Vijeća za implementaciju mira afirmirao neke principe koji su ostali živi i umnožili se nakon njegovog odlaska. Tu prije svega mislim na proveđenje presude Ustavnog suda o državnoj imovini kao i presude o poljoprivrednom zemljištu. Ako želi da pomogne stabilizaciju u regionu, onda treba pomoći da se ove presude provedu i da Bosna i Hercegovina dođe u priliku da afirmira svoj puni subjektivitet, suverenitet, i teritorijalni integritet'', primijetio je Cero.

Podsjećamo, Tegeltija i Lajčak razgovarali su jučer. Kako je potom saopćeno iz Kabineta predsjedavajućeg, teme su se uglavnom odnosile na pitanja borbe protiv pandemije koronavirusa te jačanju privrede i evropskim integracijama.