ZORAN MILANOVIĆ Hinjavo desničarenje na ljevičarski način

Piše: Muharem CERO

Da je Zoka Mujo u Bosni bi se za jučerašnje događanje reklo nije Muju majka karala što se uvaljivao nego što se vadio. 

Naizgled nesmotren intervju na javnom servisu Crne Gore predsjednik R Hrvatske Zoran Milanović je iskoristio i u javni prostor barem na jedan dan, u jeku predizborne kampanje za Hrvatski sabor, gurnuo vlastito određenje o troentitetskoj bh. strukturi. 

Cijela priča se okončala tako što je negdje krajem jučerašnjeg dana isti Milanović u namjeri pojašnjenja uspio čak demantirati samog sebe. 

Za oko pomnog promatrača Zoranova 'vadiona' je problematičnija od samog 'uvaljivanja'. No, krenimo redom.

Svođenje definicije entiteta na politički narod i smještajući je u konstitutivnu etničku bh. strukturu, Milanović je zastao upravo na problematičnoj brojci tri. Navodni ubijeđeni ljevičar je, bit će ciljano, propustio prepoznati i četvrti ustavni konstituent bh. strukture. Naime, izostavljanjem građanske konstituencije Milanović se ipak vješto vratio na polazišnu izjavu tri entiteta.

Vodu vari, vodu hladi. Bilo da se radi o etničko narodnom konstituentu ili pak o etnoteritorijalnom sve skupa ne podrazumijeva za Milanovića i postojanje građanske ustavno-pravne odrednice.

Sam demant ne opravdava nego potvrđuje ranije datu konstataciju.

Ide Milanović i dalje. Olako manirom neupitnosti bh. strukturi nadijeva federalnu dejtonsku formu. Nije sporno da dejtonska BiH ima elemente federalizma, no, i autoritativnije međunarodne strukture (Venecijanska komisija) su ustvrdile da se radi o suigeneris federalizmu i da ga je neprimjerno porediti sa ranije poznatim federalističkim konceptima.

Mogao je, a nije htio ili, pak, znao, Milanović prepoznati Bosnu i kao decentraliziranu državu regija, a ne kako je on to učinio federalnih ustrojbenih jedinica.

Entiteti, ma što oni bili, po Dejtonu su ustavno neutralne kategorije, pa ishitreno njihovo definiranje federalnim jedinicama nije ništa drugo nego prizivanje antidejtonskog karaktera.

Ustrojbene jedinice kako ih Milanović definira su na tragu Dodikove percepcije sastavljene države, jer ne podrazumijevaju državni kontinuitet nego prethodni sporazum narodnih, suverenih ustavno-pravnih subjekata.

Dugo Milanović luta tražeći odgovor na definiciju ustrojbenu u hrvatskoj i srpskoj leksici, iako dejtonski sporazum, a i sam Ustav entitete određuje poddržavnim ustavnopravnim administrativnim podaranžmanima, a što nije ni nalik definiciji ustrojbenog karaktera entiteta.

Valja se ponovo vratiti na entitet kao inačicu za politički narod po Milanoviću i bez zazora ustvrditi  da i sama izjava, ali i naknadni samodemnat nije ništa drugo nego kontinuitet Milanovićevih navodnih gafova u ranijem mandatu hrvatskog premijera.

Kako se bude primicalo vrijeme saborskih izbora u Hrvatskoj valja nam više zazirati od izjava Milanovića, nego od prononsirane hrvatske desnice.