Janja: Privatizira li SDA poticaje iz FBiH, najveći farmer u sukobu s delegatom u Vijeću naroda RS

Piše: Ernad Metaj

Pokušaj lokalne SDA da posreduje u apliciranju povratnika na javni poziv Federalnog ministarstva izbjeglih i raseljenih lica za proljetnu sjetvu doveo je do incidenta ispred stranačke kancelarije. Najveći semberski proizvođač mlijeka, povratnik u Janju Mirzet Hadžić verbalno se obračunao sa delegatom u Vijeću naroda RS Samirom Baćevcem:

-    Šta da ti kažem, oni nas razdvajaju gore nego Srbi 1992 godine. Njegov stav je bio da ja tu nemam šta tražiti jer nisam uz SDA. Navikao je čovjek da se ponaša kao lokalni šerif, a ja to ne dozvoljavam, pokazao sam mu da se ja takvih ne plašim. Ne bi ja tu ni došao da me iz Mjesne zajednice nisu uputili u SDA jer su formulari kod njih. To svakako nije posao stranke, ali oni žele prikazati da su zaslužni što ministarstvo pomaže povratnicima, kaže Hadžić.

Verbalni okršaj Baćevac je prijavio policiji kao napad na njega. Kao svjedoka naveo je stranačkog kolegu, odbornika u Bijeljini i bivšeg predsjednika mjesne zajednice Azema Aletovića. 

-    Bio sam ja u policiji, nemam se čega stidjeti ni plašiti. Svi u Janji znaju ko sam, moja djela govore o meni. Ne znam kako će Aletović biti svjedok kada se nalazio unutar prostorije i nije mogao vidjeti šta se dešava. Sreća postoje pošteni ljude u Janji, pa imam i ja svjedoke da slučaj nije onakav kakvim ga je predstavio Baćevac.

Za Patriju Baćevac nije bio raspoložen komentarisati konkretan slučaj, samo je rekao da to nema veze sa SDA već privatnim problemima koji postoje određeno vrijeme između njega i Hadžića.

Kontaktirali smo i ministra za izbjegla i raseljena lica u FBiH Edina Ramića i pitali da li je uobičajeno da se stranka bavi poslovima ministarstva.

-    Svi naši pozivi su javni i svi naši dokumenti se mogu preuzeti sa web stranice. Stranka s tim ne treba da ima ništa, ali na lokalnim nivoima se svašta dešava. Desi se da pojedinci možda žele pokazati svoju brigu za građane na taj način, bilo je tih prigovora. Što se mene tiče mi u Janji imamo puno veći problem, a to je da dio Bošnjaka koji u ratu nije izbjegao sa tih prostora ne može aplicirati na naše pozive jer im općina neće izdati uvjerenje da je povratnik, možda je u tome bio problem, rekao je Ramić.

Riječ je o povratniku, Mirzet Hadžić je 1992. otišao iz Janje. Vratio se i danas ima farmu od 100 krava.

-    Kod mene je zaposleno 5 ljudi iz Janje. Kakav sam kao domaćin govori i činjenica da sam 13 godina držao kafanu u kojoj su cijelo vrijeme radili isti radnici. U Janji to nije zabilježeno. Aktivan sam u FK Podrinje i učestvujem u svim humanitarnim akcijama. Imam ja dobre kontakte sa časnim i poštenim članovima SDA i vjerujte ne bi ja išao u stranku da je u MZ bio formular koji tamo treba da stoji, a koji općina treba da nam ovjeri. Ovi koji su prebacili formulare u stranku to pravdaju željom da žele ljudima pomoći kako bi ispravno popunili dokumentaciju, a prave selekciju, kaže Hadžić.

Kao delegata u Vijeću naroda RS Baćevca smo pitali da li je na pitanju podrške poljoprivrednim proizvođačima potrebno praviti podjele. Uz opasku da ima neugodna iskustva s novinarima Patrije i da snima razgovor negirao je mogućnost bilo kakve selekcije. Uz to tvrdio je da u MZ postoje svi formulari, a da one sa stranice ministarstva svako pismen može skinuti i popuniti.

-    Snašao sam se ja i bez njih. Uzeli su ljudi prazan formular da bi mogao kopirati. Od njihove brige ja sam samo na početku dobio 10 junica za koje sam dao vlastito učešće 50 posto i prošle godine  zbog korone aplicirao sam na poticaj za sjeme i dobio 2.000 KM, rekao nam je Hadžić.

Ovaj vrijedni čovjek kaže da on živi od svog rada i ne žali se. Poručio je da sve stranke trebaju uraditi više da se ljudima u Janji pomogne, jer potencijala za razvoj poljoprivrede ima,.U tom pravcu prema njegovim riječima vrijeme je da se konačno provedu i izbori za mjesnu zajednicu kako joj se ne bi spočitavalo da djeluje kao filijala SDA.