(NE)REFORMSKI Nacrt Zakona o visokom obrazovanju KS izaziva nezadovoljstvo

SARAJEVO, (Patria) – Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju KS i na prvi pogled bez detaljne analize se razlikuje od ZVO iz 2017. godine koji je još uvijek na snazi. Dio akademske zajednice koji je očekivao velike promjene s novim zakonom ostao je razočaran predloženim tekstom. Definicije, objašnjenja, bez konkretnih rješenja za oživljavanje nauke i naučno-istraživačkog rada. Rok za dostavljanje komentara zainteresiranih strana na Prednacrt zakona o visokom obrazovanju 17. maj, samo desetak dana nakon što je objavljen na stranici Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade. Dio akademske zajednice koji se javno oglašava, iako su rijetki oni koji se u ovoj fazi uključuju u raspravu, očekivao je istinski reformski zakon i prakse koje dosad nisu viđene u BiH. No, to se nije dogodilo. 

Iako je ranijih godina jedna od užarenih tema bilo i pitanje nastavne baze, s obzirom da je u Zakonu 2017. godine Klinički centar UNSA proglašen nastavnom bazom fakulteta iz medicinske grupacije, u novom zakonu vrlo skromno se tretira to pitanje. Klinički centar se uopšte ne spominje, kao i ni druge zdravstvene ustanove koje su, kako je ranije obećano, trebale biti uvrštene u zakon kao nastavne baze. 

„Ustanove koje su u dosadašnjem nastavnom procesu služile kao nastavna baza za realizaciju nastavnog i naučnoistraživačkog/umjetničkoistraživačkog rada će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak za stjecanje statusa nastavne baze u skladu sa zakonom i statutom visokoškolske ustanove“, navodi se u nacrtu zakona bez detaljnijih pojašnjenja koji su to uslovi i na osnovu kojeg zakona će se određivati status nastavne baze. 

Ministrica Melika Husić-Mehmedović koja je mjesecima najavljivala ovaj zakon kao osnov za unapređenje oblasti visokog obrazovanja tvrdi da „novi Zakon ima potpuno drugačiju paradigmu od ranijih, i to tako što je sada u njegovom fokusu visokoškolski nastavni i naučni  proces, umjesto njegovih institucionalnih aspekata, kako je to ranije bio slučaj.“

„U ovom Zakonu je visoko obrazovanje postavljeno na pravo mjesto, a to znači da aktivnosti visokog obrazovanja od općeg i javnog interesa za Kanton Sarajevo i za cijelo bosanskohercegovačko društvo. Nadalje pravno su izjednačeni javni univerziteti i univerziteti koji se ne finansiraju iz budžeta, a imaju sjedište na području Kantona Sarajevo, u svim oblastima i slučajevima u kojima to dozvoljava priroda predmeta regulisanja. Konačno, široko su definisane akademske slobode studenata, nastavnog osoblja i visokoškolskih institucija, čime je stavljen naglasak na autonomiju univerziteta“, kazala je.

Studentski parlament oglasio se nekoliko dana prije nego što će Nacrt biti završen tvrdeći da nisu saglasni sa nacrtom kao i da se prijedlozi studenata nisu uvažili te da na kraju nisu ni učestvovali u radu Komisije. Ministrica smatra da je "podignuta ljestvica" zahtjeva kako za studente, tako i za nastavnike

„Predložen je sasvim novi vid obrazovanja, tzv. dualno obrazovanje (član 90.) u kojem se kroz aktivnu nastavu na ustanovi i praktičnu obuku radom u poslovnom subjektu stječu, usavršavaju, odnosno izgrađuju znanja, vještine i kompetencije u skladu sa studijskim programom i standardom kvalifikacije. Stipendiranje studenata (oslobođenih troškova studiranja) je riješeno na pravedniji način koji podrazumjeva stipendiranje zaista najboljih (član 31.) i uređeno je na fer osnovama koje omogućavaju da studenti zaista moraju održavati svoj uspjeh tokom cijelog studija da bi zadržali stipendiju od Vlade KS. Cijeli dio osam je sasvim novi i tiče se pitanja akdemske etike, te uređivanja etičkih odbora na univerzitetima. Daje se veća uloga društvu u kreiranju politika i strategije visokog obrazovanja kroz Vijeće za visoko obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo (drugi dio Zakona)“, navodi ministrica.

Na pitanje da li su svi članovi Komisije potpisali Nacrt zakon o visokom obrazovanju, ako nisu zbog čega nisu to učinili i ko od članova nije potpisao ministrica odgovara:

„Nije nam bila praksa ni pravilo da se (pred)nacrt Zakona potpisuje. Dobila sam samo potpisan dopis od predsjednika Komisije, akademika Miloša Trifkovića, kao i Izvještaj o radu Komisije“.

Tražili smo i pojašnjenje šta je uradio austrijski ekspert Achim Hopbach odnosno koji su njegovi prijedlozi na ovom nacrtu. Podsjećamo, da je za taj angažman predviđen honorar od 14.000 KM iz Budžeta KS.  

„Dr. Achim Hopbach je u dva navrata poslao detaljno mišljenje i sugestije na prijedlog Zakona i upravo sada Komisija uvrštava te izmjene i sugestije. Naime, ono što imamo u Prednacrtu je izvorni tekst Komisije, a ekspert za visoko obrazovanje treba da unaprijedi ono što je Komisija predložila. Njegovi komentari usaglašavaju predloženi tekst sa EU legislativom i aktuelnom regulativom visokoškolskih ustanova, te nam omogućavaju prohodnost prema evropskom sistemu visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta. Napominjem da je dr. Hopbach upravio bio predsjednik ENQA (evropske agencije za osiguranje kvaliteta), predsjednik AQA (austrijske agencije za osiguranje kvaliteta) i CEEQA (centralnoistočno evropske agencije za osiguranje kvaliteta). Također, moram naglasiti pošto sam detaljno čitala sve njegove dosadašnje sugestije, da se veoma afirmativno izrazio o prednacrtu Zakona i da je pohvalio većinu rješenja. I dr. Hopbach će biti učesnik jedne od debata u okviru javne rasprave, što će nam uveliko pomoći na podizanju vidljivosti naših univerziteta“, navela je ministrica.