Oblaci evropske crne liste iznad Balkana

Piše: Muharem CERO

Usaglašeni zaključci lidera parlamentarnih stranaka u Skupštini RS daju naslutiti i konačan epilog tzv. političke volje opredmećen kroz skupštinsku većinu, ovoga puta, bar za sada, bez izuzetih ruku.

Neuvjerljiva "apaurinska" očitovanja iz "političkog Sarajeva" valja iščitavati tek kao korektnu političku suzdržanost pred nadolazeću buru.

Samoproglašeni "lider srpskog sveta" Aleksandar Vučić prvi puta vidno umjereno je distanciran od događanja, kako veli, u susjednoj državi. Tek do jučer bijaše ni manje ni više nego garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, a potom i glasnogovornik vascijelog srpstva. Šta bi se moglo kriti iza ove promjene?

Biće da je ovoga puta briselska kurirska diplomatija upozorila Vučića na suzdržanost i nemiješanje. Nije tajna da visokopozicionirani briselski činovnici svojstveno maniru tihe diplomacije uredno servisiraju ne samo rečenog Vučića, nego ovisno o vlastitim sklonostima, ali moguće i drugim faktorima i druge regionalne lidere.

Diplomatski kuloari šuškaju da je ono ranije Inzkovo pismo komesaru Borrellu upravo činima briselskih činovnika završilo u fiokama onih koji su trebali po njemu djelovati. Sjećanja radi, radi se o zahtjevu za oduzimanje odličja NS RS presuđenim ratnim zločincima.

Nije tajna da je visoki predstavnik Inzko svojim pismom sugerirao briselskim komesarima pokretanje postupka aktiviranja tzv. evropske crne liste za odgovorne u aktu neposluha. Lista je sadržavala imena nosilaca funkcija, predsjednika klubova poslanika u NSRS, čijim glasovima je odbijen Inzkov zahtjev, liderima njihovih političkih stranaka, kao i samim predlagačima i predsjednika same skupštine.

Već sinoćnji prijedlog zaključaka ovoga puta svih lidera parlamentarnih stranaka u NSRS da naslutiti nuždu, i političku neminovnost reakcije briselskih institucija. Ma koliko se kreatori pokušali kriti iza poslaničkih mandata jasno je da su upravo oni kreatori i nosioci projektovane institucionalne krize u BiH.

Ovoga puta izostanak reakcije Brisela ne znači tek ravnodušnost prema događajima u BiH, nego mnogo jasnije nedostatak inicijative promoviranja civilizacijskih vrijednosti i evropskih stečevina u prvom svom dvorištu.
Neće biti da takozvano institucionalno ljeto u BiH, kako veli Izetbegović, bude dovoljan period za primirivanje stanja u BiH, a još manje za dostizanje projektovanih ciljeva kandidatskog statusa.

Zločest politički analitički um bi rekao da nadolazećem saniranju institucionalne krize, jedina logična terapija i lijek mogu biti za sada nepostojeći zakonski okvir vanrednih izbora u BiH.

Dobro došli gospodine Schmidt, na Vas je red! Ovdje vam je ljutom travom na ljutu ranu. Što prije shvatite, to bolje.