Šta Dodik treba još učiniti da reaguju SAD, OHR, PIC?

Piše: A. Vrabac

Početkom jula ove godine Ambasada SAD u BiH suspendovala je Memorandum o razumijevanju sa Vladom Zeničko-dobojskog kantona zbog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova. U pismu koje je ambasador SAD Eric Nelson uputio premijeru i predsjedavajućem Skupštine ZDK istaknuto je kako Ambasada smatra da Vlada ZDK neće biti pouzdan partner u borbi protiv korupcije jer se ograničava nezavisnost policije, transparentno i dobro upravljanje, pravna sigurnost te vladavina zakona.

Nelson u pismu podsjeća da je predsjednik SAD Joe Biden potpisao novu Izvršnu uredbu kojom se proširuju kriteriji za uvrštavanje na listu sankcija, sve kako bi se odgovorilo na postojeće izazove poput korupcije i ostalih radnji koje opstruišu ključne institucije i međunarodne sporazume.

I dok je Ambasada SAD ekspresno djelovala i povukla svoju podršku Vladi ZDK, u nekim drugim slučajevima takva odlučna reakcija je izostala. Krajem mjeseca jula Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik vladajućeg SNSD-a okupljajući i opozicione stranke iz RS-a blokirao je rad Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH, Parlamentarne skupštine BiH, te inicirao da Narodna skupština RS donese zaključak kojim odbacuje izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida, drugih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Te izmjene nametnuo je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko kao civilizacijsku dužnost da se 25 godina nakon genocida u Srebrenici prestane sa njegovim negiranjem i da se počnu kažnjavati oni koji to rade.

Dodik je također odbacio imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta kojeg naziva “strancem bez legitimiteta koji se lažno predstavlja”. Ni Schmidtova turneja po Srbiji sa Aleksandrom Vučićem nije omekšala Dodika. 

Dodik je odmah poručio da će se MUP RS suprostaviti pripadnicima SIPA-e ukoliko budu postupali po Inzkovom zakonu odnosno ako budu hapsili one koji negiraju genocid. I zaista, iako Tužilaštvo BiH ima više formiranih predmeta, a protiv Dodika je podneseno devet krivičnih prijava, još nije bio nijedan slučaj hapšenja zbog negiranja genocida.  

Na Dodikove prijetnje međunarodna zajednica ostala je bez adekvatne reakcije. Iako je blokadu ključnih državnih institucija započeo Dodik i politički predstavnici RS-a, to nije spriječilo ambasadora Nelsona da ide u Banja Luku i razgovara sa predsjednicom RS-a Željkom Cvijanović. Iz Američke ambasade nismo mogli čuti da će na bilo koji način suspendovati saradnju ili prekinuti odnose sa onima koji evidentno negiraju genocid, slave ratne zločince i uvlače BiH u najveću krizu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Krizom koju je pokrenuo Dodik, a pridružili mu se i svi politički predstavnici vlasti i opozicije ugrožen je i Dejtonski mirovni sporazum. Na to je upozorio i stručnjak za državnu imovinu ali i dobar poznavalac prilika u OHR-u Muharem Cero, ističući da je BiH već ušla u ustavnu krizu te da visoki predstavnik jedini ima mandat da proglasi Dejtonski mirovni sporazum ugroženim i pozove NATO na reakciju.

Blokada koja je započela krajem jula i dalje se nastavlja. Država je bez budžeta, bez privremenog finansiranja koje ističe 30. septembra, podignutih tenzija koje proizvode strah kod građana, što za posljedicu ima sve veći odlazak ljudi iz BiH.

Dodikova dvomjesečna blokada prolazi bez ikakvih sankcija, bez adekvatnih reakcija, što mu otvara prostor za nove prijetnje otcjepljenjem RS-a, povlačenjem saglasnosti za formiranje UIO BiH, SIPA-e, OS BiH, Suda BiH. Najavljuje povlačenje Srba iz ovih institucija, formiranje vojske RS-a, te u krajnjem i otcjepljenje što bi neminovno ugrozilo funkcionisanje BiH.  

Iako je nova američka administracija imenovala novog izaslanika State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, a Matthewa Palmera za specijalnog izaslanika za izbornu reformu, konkretnije poteze još nismo vidjeli.

Escobar je u intervjuu za Glas Amerike kazao da će američke sankcije biti korištene "vrlo agresivno" na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u Bosni i Hercegovini. Iako je Milorad Dodik od 2017. godine pod sankcijama OFAC-a Glas Amerike napominje da su se i Palmer i Nelson susretali s Dodikom. Escobar nije mogao potvrditi da li će se i on sastati s Dodikom.

U ovom kontekstu kada izostaju bilo kakve reakcije i sankcije prema Dodiku, ne možemo da se ne zapitamo da li je on dobio “zeleno svjetlo” za ovakve svoje aktivnosti i gdje je takav plan skovan i šta je krajnji cilj za BiH.

Ne samo da izostaju reakcije, već OHR se uopšte ne oglašava na zastoj države i Dodikvoe prijetnje koje malo pomalo sprovodi u djelo.

Interesantno je i da npr. SAD nisu inicirale vanrednu sjednicu PIC-a zbog blokade koja će BiH napraviti nepovratnu štetu i na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali i unutar same države i njenih institucija. Ova blokada mogla bi otjerati i investitore sa zapada, a otvoriti prostor Rusiji i Kini.

Ne treba zaboraviti da je Dodik na vlast došao upravo zahvaljujući podršci struktura iz SAD-a, ali je pitanje ima li volje da se on ukloni iz političkog života sada kada je postao remetilački faktor stabilnosti i prizivanja ugrožavanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.