Odbiti pritisak stranaca: I bez dogovora o izmjenama zakona nema smetnje za održavanje izbora 2022.

SARAJEVO, (Patria) - Jedan od zahtjeva parlamentarnih opozicionih stranaka na nivou BiH bio je da se proces pregovora o izmjenama Izbornog zakona vodi u institucijama BiH. Formiranje Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona trebao je biti dobar primjer tog procesa, ali blokada koja je uslijedila u potpunosti je zaustavila rad Radne grupe. Na to je upozoreno i iz Vijeća Evrope, ali na Izbornom zakonu radi i Venecijanska komisija koja je spremna usaglašavati se sa domaćim vlastima.

Pregovori oko Izbornog zakona umjesto u institucijama intenzivirali su se po rezidencijama, delegacijama, tajnim večerama pa je opravdan skepticizam javnosti ali i dijela političkih struktura.

Sinoćnji sastanak predsjednika SDA i HDZ BiH Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića u rezidenciji američkog ambasadora sa zvaničnicima Derekom Cholletom i Gabrielom Escobarom pokazao je da i međunarodna zajednica pravi grešku stavljajući ove dvije stranke na jednu stranu i razdvajajući ih od ostatka parlamentarnih stranaka i tražeći od njih dogovor oko Izbornog zakona. To je očito dio plana da se Izetbegović natjera (sam bez prisustva opozicije) da pristane na truli kompromis.

Treba podsjetiti da je prilikom Escobarove posjete prije nekoliko dana opozicija iz FBiH bila u potpunosti ignorisana i do susreta nije došlo dok je posjetio Banja Luku i održao sastanak sa predsjednicima stranaka opozicije u RS-u i na državnom nivou.

U ključnom trenutku u kojem se odlučuje o Izbornom zakonu pa i o ustavnim promjenama za šta su potrebne ruke opozicije koji se tiče svih političkih stranaka i građana opozicija je ostavljena po strani.

Problem se može kriti u činjenici što se opozicija zalaže za rješenja u paketu, a ne pristajati na parcijalna rješenja što se moglo čuti kao prijedlog Matthewa Palmera, specijalnog izaslanika za izbornu reformu.  

Međunarodnoj zajednici treba jasno staviti doznanja da postoji i stav da se izbori 2022. godine mogu održati po postojećem izbornom zakonu. Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu implementirane godinama, a čemu se relaksirano može pristupiti naredne godine umjesto pristajanja na loša rješenja, trule kompromise i uvlačenja BiH u dalje etno-nacionalne podjele za interes HDZ-a.  

Opozicija bi trebala podržati stav međunarodnih medijatora u smislu tehničkog unapređenja izbornog procesa i povećanja transparentnosti izbora gdje bismo imali fer i poštene izbore i usmjeriti se na te izmjene ukoliko oko preostalih spornih izmjena nema dogovora.

Za te izmjene sigurno je da bi vrlo lako bila osigurana potrebna većina pa i u slučaju da HDZ BiH i SNSD ne žele podržati samo tu izmjenu zakona. 

Predsjednik NIP-a Elmedin Konaković kazao je jučer da je opozicija potpisala zajednički akt na tom fonu rješenja u paketu, ali je on u jednom trenutku istakao kako bi podržali rješenje samo za Predsjedništvo BiH, bez domova naroda koji su ključni. 

U ovom trenutku opozicija i probosanski blok moraju govoriti jednim glasom prema međunarodnoj zajednici inače rizikuju da se nečija slabost iskoristi.