Izetbegović se druži sa bh. dijasporom, skupovi u više evropskih gradova

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednik SDA i član Kolegija Doma naroda PS BiH Bakir Izetbegović naredna četiri dana boravit će u nekoliko evropskih država i gradova u okviru obilježavanja 25. novembra Dana državnosti BiH u organizaciji Centra za dijasporu "Mreža".

Iako cijeli program traje od 18.11.2021. do 29.11.2021. gdje će biti organizovan niz manifestacija i tri skupa privrednika i uspješnih Bošnjaka u dijaspori, Izetbegović će boraviti u pet gradova, a u ponedjeljak 22. novembra se vraća u Sarajevo. 

Na manifestacijama će kao govornici osim Izetbegovića biti i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, načelnici općina Jajce (Edin Hozan), Travnik (Kenan Dautović), Sanski Most (Faris Hasanbegović), Konjic (Osman Ćatić), Breza (Vedad Jusić), Doboj Istok (Kemal Bratić), narodni poslanik u Skupštini RS Senad Bratić, generalni konzul BiH u Njemačkoj Began Muhić i predsjednik Medžlisa IZ Mostar Džafer Alić.

Prvo druženje sa bh. dijasporom bit će 18. novembra u Rotterdama, a nakon toga slijede veliki skupovi u Stuttgartu, Mainzu, Wiltzu (Luxemburg), Bruxellesu, Saabruckenu, Gaggenau, Ingolstadtu, Dusseldorfu, Hamburgu, Berlinu, Hanoveru i drugim gradovima.

Iz Centra za dijasporu "Mreža" poručuju da su manifestacije dio njihovih planiranih aktivnosti u kojima obilježavanjem temeljnih i najvažnijih državnih praznika pokušavaju animirati jake patriotske osjećaje prisutne u dijaspori te kroz niz susreta posredovati boljem umrežavanju dijaspore i domovine.

Na manifestacijama će uz govor specijalnih gostiju biti otvorena i izložba "Bosanski jezik" u čijoj izradi je na poziv Centra učestvovao veliki broj naučnika. Izložba donosi informacije na koga se odnosi ime bosanski jezik, zatim informacije o pet govornih tipova bosanskog jezika, o pismima kojim se koristilo u prošlosti, o bosančici, arebici i prvim rječnicima. Odgovara se na pitanje šta je osobenost bosanskog jezika, bavi se ulogom franjevaca koji su se osjećali Bošnjacima i svoj maternji jezik imenovali bosanskim.

"Mreža" je u Arhivu BiH pronašla bogatu građu koja se tiče prijelomne 1907. godine kada je Zemaljska vlada ukinula bosanski jezik i zamijenila ga srpsko-hrvatskim, a na velikom broju panoa iznosimo šta su o bosanskom jeziku govorili književni velikani poput Maka Dizdara, Skendera Kulenovića, Miroslava Krleže, Isidore Sekulić i Alije Isakovića.