EU osudila prisustvo zvaničnika Srbije na obilježavanju neustavnog 9. januara

(Patria) - Portparol Evropske komisije Peter Stano još jednom je ponovio stav Evropske unije o tome kako gledaju na dešavanja u Banjaluci i u Republici Srpskoj tokom vikenda i obilježavanja neustavnog 9. januara. Stano je detaljno odgovarao na pitanja novinara na press konferenciji u Briselu, piše N1. 

„Dozvolite mi da počnem s podsjećanjem da Evropska unija odlučno osuđuje negativnu retoriku koja izaziva podjele i zapaljivu retoriku korištenu na ovim proslavama, u nedjelju kod čelnika Republike Srpske. Takvom retorikom i postupcima, kao što smo vidjeli, rukovodstvo Republike Srpske pokazalo je da je samo dodatno pojačalo tenzije među zajednicama u Bosni i Hercegovini i da dodatno povećalo tekuću političku krizu. Ovu krizu treba riješiti, a ne produžavati i ne produbljivati. U sinoćnjoj smo izjavi bili vrlo jasni o negativnim posljedicama takvih radnji i ponašanja. Također smo bili vrlo jasni u pogledu našeg žaljenja, što smo vidjeli neke partnere koji podržavaju ovakve akcije i takvu retoriku i takvo ponašanje, jer to ugrožava regionalnu stabilnost i ugrožava dobrosusjedske odnose u regionu. A oni partneri koji su pružali takvu podršku znaju na koga mislimo. Dakle, ne treba ih posebno izdvajati, a svi znaju ko je tu bio i ko je podržavao ovo neodgovorno, podijeljeno i negativno ponašanje tokom proslave. Dakle, svi moraju biti svjesni da to nije prihvatljivo za Evropsku uniju, ako zemlje, i ako partneri u procesu akvizicije, u našem neposrednom susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, nastave sa takvim ponašanjem, to će se odraziti na njihove napore da se približe Evropskoj uniji. I mislim da je u tom smislu izjava bila vrlo jasna”, kazao je Stano.

Novinare je interesovalo ko su oni koji su „partneri u regionu” i koji će biti odgovorni za dešavanja. Kao i inače Stano nije direktno rekao ko su ti „partneri u regionu”, ali je ponovio kako oni znaju ko su.

„Pa, oni kojih se to tiče to dobro znaju. Nije se radilo o određenim zastupnicima, radilo se o regionalnim akterima iz regiona, iz susjednih zemalja jer svojim djelovanjem i podrškom iskazanoj takvoj nepodnošljivoj, neprihvatljivoj, razdornoj i zapaljivoj retorici djelovanju i ponašanju, kakvo smo vidjeli, zaista ugrožavaju regionalnu stabilnost. A to i ima direktan uticaj, a može imati i negativan uticaj na dobrosusjedske odnose. Dakle, na osnovu toga, oni partneri koji su pomenuti vrlo dobro znaju ko su”, stav je Stana.

O Bosni i Hercegovini će najvjerovatnije raspravljati i ministri vanjskih poslova EU kako u neformalnom, tako i u formalnom, zasjedanju narednih sedmica. Podsjetimo da trenutno Evropskom unijom predsjedava Francuska.

„Situacija u Bosni i Hercegovini, konkretno provokacije i radnje koje narušavaju jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države, traju već neko vrijeme. To je tačno. O tome su već raspravljale zemlje članice EU na raznim forumima. Nedavno na kasnijim raspravama među ministrima vanjskih poslova u prvom Vijeću vanjskih poslova. Približava nam se još jedan sastanak ministara vanjskih poslova u formi neformalnog sastanka, za nekoliko dana. Tako da ne bih ulazio u davanje vremenskih rokova, ali mogu samo da naglasim da će te akcije, ova dešavanja biti pokrenuta ili tamo ili na redovnom Vijeću za vanjske poslove 24. januara. Dakle, zemlje članice EU prate situaciju i već interno razgovaraju među sobom, kako pristupiti ovom, kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koje smo do sada imali na raspolaganju. EU je prenosila poruku svim partnerima i svim liderima u Bosni i Hercegovini da ih poziva, da se angažuju, da obnove rad ili da ponovo pokrenu rad državnih institucija i da okončaju krizu u koju su bili uključeni. I dalje smo spremni da olakšamo dijalog kako bismo riješili krizu. A kada svi ovi napori propadnu, onda će države članice odlučiti kada je pravo vrijeme za korištenje odgovarajućih sredstava. Ali, prepustimo to diskusijama među ministrima vanjskih poslova, u neformalnom formatu ili na Vijeću FAC-a, da se donesu ili uzmu u obzir konkretnije odluke”, rekao je Stano.

On je pojasnio da se pitanje sankcija i instrumente koje treba preduzeti odnosi na situaciju u Bosni i Hercegovini i aktere unutar Bosne i Hercegovine.

"Kada smo spominjali ostale partnere, govorili smo o njihovoj podršci, ali alati koje razmatramo ili potencijalno možemo koristiti, ukoliko bi se situacija u Bosni i Hercegovini dodatno pogoršala, odnose se na aktere unutar Bosne i Hercegovine, jer za to imamo okvir sankcija već uspostavljen. Kao što sam rekao, u toku su razgovori među državama članicama, ali i sa institucijama, uključujući EA i komisije, da se pronađe najbolji način, kako se nositi sa situacijom. Dozvolite mi da pojasnim i jednu stvar, da su dvije stvari koje smo pomenuli, revizija sistema EU podrške i sankcije samo dva instrumenta, od vrlo širokih alata koje možete koristiti u slučaju da države članice odluče da je to način da se nastavi. Dakle, nije da imamo samo ova dva instrumenta na raspolaganju. Imamo na raspolaganju široku paletu instrumenata i mjera, kako bismo osigurali da se naše politike ili standardi EU poštuju i da se poštuju pravila i principi. Dakle, glede Vašeg pitanja, kao što sam rekao, diskusije su u toku. Ako treba nešto reći ili objaviti, to ćemo učiniti, ali u suštini, i općenito, svi opcioni dokumenti koje pripremaju EEAS ili HRVP su za interne rasprave i internu upotrebu u državama članicama. Tako da neću ulaziti u detalje gdje smo s ovim i kako se ti razgovori razvijaju”, rekao je Stano.

Prioritet EU je zaustaviti razdor u BiH

Evropska komisija nije spremna govoriti o hipotetskim mogućim scenarijima za dešavanja u Bosni i Hercegovini, ali razmatraju sve opcije kako djelovati na situaciju u BiH.

“Ako se radi o hipotetičkom elementu, a znate da mi u ovoj fazi nikada ne razmišljamo o hipotetičkim scenarijima, prioritet je zaustaviti razdor, neprihvatljivo zapaljivo ponašanje i retoriku, da se obnovi rad državnih institucija u BiH, da se obnovi dijalog, postigne kraj političke krize u Bosni, jer je to koči na njenom putu. I to je na štetu ne samo zemlje, već i građana Bosne i Hercegovine koji žele bolji život, ali ga ne mogu imati jer njihovi politički lideri nisu u mogućnosti da nastave sa reformama. Dakle, želimo da postignemo kraj političke krize, da Bosna kao jedinstvena zemlja može da nastavi svojim putem i da narod od toga ima koristi. Dakle, to je glavni cilj. Samo ako propadnu svi napori da se olakša dijalog na mjestu EU i svi napori da se kriza okonča i ako se situacija u tom području ubrza i krenemo dalje u pravcu kojeg smo vidjeli, što je pokazalo rukovodstvo Republike Srpske nedavno u nedjelju, onda ćemo uzeti u obzir alate, koji su spomenuti i u saopštenju, uključujući instrumente, ali ne samo isključivo okvir sankcija ili reviziju sistema pomoći, nego ima i drugih sredstava koja se mogu razmatrati, ali hajde da pričamo o tome kad do toga dođe”, zaključio je Stano.

Podsjetimo da su evropski zastupnici tražili sankcije od Evropske komisije, ali se one još uvijek nisu desile. Komisija nije odgovorila ni na zahtjeve zemalja članica da se pojedincima u našoj zemlji uvedu sankcije.