U MZ Janja još samo pojedinci protiv nasipa uz Drinu

SARAJEVO, (Patria) - Najznačajniji infrastrukturni projekat u Bijeljini i dalje je na čekanju, dugom sedam godina. S proljećem, svake godine počinju i najave gradnje Drinskog nasipa. I nikom ništa. Sve zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Za javni poziv raspisan u novembru ovih će dana biti otvorene ponude, te se očekuje da bi, nakon 7 godina najavljivanja, konačno mogla početi gradnja Drinskog nasipa u Semberiji.

„Mi očekujemo da ćemo negdje u aprilu krenuti sa izgradnjom prve dionice Drinskog nasipa, od 2,8 km. To je potez od ušća rijeke Janje u Drinu, do ustave koja preuzima vodu iz Drine za kanal Dašnica“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Boris Pašalić (SNSD).

Potpredsjednik Skupštine grada Bijeljina Mustafa Gradaščević (SDA) nije optimist - nisu završeni imovinsko-pravni odnosi: „Kad bi moglo krenuti, ne bih mogao reći, ali se svi nadamo da će doći do realizacije tog projekta“.

Realizaciju ovog projekta, koji s pravom nosi epitet „najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u Semberiji“, koče imovinsko-pravni odnosi. Dogovora nema godinama.

„Trasa nasipa koja je projektovana - ne znam ko je to projektovao – to je čista budalaština. On je nama uzeo srce zemlje, od kraja do kraja atara cijelog“, kaže Blagiša Burić.

Predsjednik MZ Janja Mujo Bogaljević navodi kako velika većina pristala na ponuđenu cijenu i nasip je proglašen „od opšteg interesa“ tako da će izgradnja najvjerovatnije početi, bez obzira na nekoliko pojedinaca koji imaju, kako ističe, nekakve emotivne veze sa tom zemljom.

Time su, reklo bi se, konačno stvoreni uslovi za početak prvog dijela eksproprijacije. Sredstva su obezbijeđena.

„Vrijednost je 3 miliona maraka i svako je uradio svoj dio posla - Grad je obezbijedio sredstva za eksproprijaciju, JU Vode RS sredstva za izgradnju, a Ministarstvo sredstva za nadzor“, dodaje Pašalić

Gradaščević dodaje kako je cijena sad daleko povoljnija: „I poboljšana je i još neki drugi uslovi - čujem da ima odziva na toj eksproprijaciji“.

Štete od poplava 2014. godine samo u Semberiji iznosile su oko 400 miliona maraka. Sada bi, u slučaju velikih padavina, štete bile trostruko veće, s obzirom na to da je sa druge strane obale, na srbijanskoj strani, nasip  gotovo u potpunosti završen.