Članak

(Ne)rad Tužilaštva BiH godišnje košta 13 miliona KM, osim Schmidtovih slijede i američke sankcije

Čini se da je selektivnost i dalje matrica rada Državnog tužilaštva.

Piše: A. Vrabac 


Na plaće uposlenika Tužilaštva BiH godišnje se potroši skoro 13 miliona KM, a za 2020. godinu ukupan budžet bio je 14.298.000 za oko 220 uposlenih. Među njima su i 52 tužioca.

Pravosuđe u BiH jedna je od najslabijih karika, a brojni su primjeri političkog utjecaja na rad pravosuđa. Kada je smijenjena glavna tužiteljica Gordana Tadić, miljenica HDZ-a, a za v.d. izabran Milanko Kajganić koji je u Tužilaštvo BiH došao bez tužilačkog iskustva, nije bilo mjesta prevelikom optimizmu da će ovo Tužilaštvo konačno početi sa procesuiranjem odgovornih za privredni kriminal, visoku korupciju, organizirani kriminal. Čini se da je selektivnost i dalje matrica rada Državnog tužilaštva.

Kada je Narodna skupština RS krajem oktobra 2021. godine izglasala Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima čime je direktno prenijela nadležnost s države na entitet RS, izostala je reakcija pravosuđa. Iako je direktni podstrekač na ove aktivnosti bio Milorad Dodik, kao i vlast u RS-u, Tužilaštvo BiH nije ništa poduzelo kako bi zaustavili jednostrano povlačenje nadležnosti i podrivanje državnih institucija.

I dok je Tužilaštvo na čelu sa Kajganićem čekalo, NSRS nije. Već 10. decembra, kada su uvidjeli da nema sankcija za već doneseni zakon, usvojen je niz zaključaka o prijenosu nadležnosti s države na entitet RS. I to iz oblasti pravosuđa, indirektnih poreza i odbrane i sigurnosti.

Tek pod pritiskom međunarodne zajednice Tužilaštvo BiH otvorilo je predmet za napad na ustavni poredak. Saslušanja su u toku, ali glavni osumnjičeni nisu još ni blizu Tužilaštva BiH.  

Na obilježavanju neustavnog 9. januara na paradi u Banja Luci bio je i osuđeni ratni zločinac Vinko Pandurević odmah iza Dodika, ali ni to nije bilo dovoljno Tužilaštvu BiH da postupa po Krivičnom zakonu BiH i kazni one koji su Pandurevića pozvali tog dana da im svojim prisustvom uveliča događaj. Slike parade kojoj su rame uz rame sa ratnim zločincem prisustvovali visoki dužnosnici RS-a, srpski oficiri OS BiH, Vlade Srbije, obišle su svijet i izazvale osude brojnih visokih zvaničnika, svjetskih medija, upozoravajući da se BiH nikada od rata nije nalazila u težoj situaciji.

Visoki predstavnik Christian Schmidt nije krio ogorčenost zbog prisustva Pandurevića na paradi uz Dodika te mu je jasno poručio da je tog 9. januara prokockao svoju šansu.

Schmidt je najavio određen mjere kada je u pitanju rad pravosuđa. Osim što je napadnuto od vlasti RS-a koje najavljuje osnivanje entitetskog VSTV-a, Schmidt je svjestan i svih nedostataka u radu tužilaca, sudija.  

„Pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija. VSTV, za kojeg kažu da treba da se ukine, formirano je zbog nezavisnog rada pravosuđa. Kada je riječ o sudijama i pravosuđu koje ne rade svoj posao, ja ću reći da ima mnogo pozitivnih primjera. Evo npr. mislim na nekog, sav respekt da iskažem za pojedince koji su nezavisni. Oni koji koriste pravosuđe nije evropski način. Imamo izvještaj Pribea gdje je rečeno šta se mora popraviti. Trenutni put ne ide tim pravcem. Izradit ćemo stručno mišljenje, a onda govoriti o mjerama. Politički utjecaj na pravosuđe neću trpjeti i to ke poruka tužiocima, sudijama i političarima“, kazao je Schmidt.

Kada je američki State department uveo sankcije Mirsadu Kukiću, Milanu Tegeltiji i njegovoj supruzi Tijani Tegeltija zbog korupcije, najavljene su i druge sankcije. Prema informacijama Patrije vrlo brzo, navodno već krajem sedmice, bi se pod sankcijama američke administracije mogli naći određeni tužioci, sudije, pa i članovi VSTV-a.

#BiH