Sve iz Neuma, ako nešto i bude, mora pred Parlament, glasovi DF-a, SDP-a i NS mogu biti ključni

Piše: A. Vrabac

Pitanje pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH uključuje i ograničene izmjene Ustava BiH. 

Dok je za izmjenu Izbornog zakona BiH dovoljna prosta većina od 22 glasa pod uslovom da postoji entitetska većina, za izmjene Ustava BiH neophodna je dvotrećinska većina od 28 zastupnika. 

U pregovorima ne žele učestvovati SDP BiH i DF, vjerovatno i Naša stranka koje u Predstavničkom domu PSBiH imaju ukupno 10 zastupnika. 
Stranke koje čine vlast na nivou države SDA (8), HDZ BiH (5) i SNSD (5) sa satelitima (Srpski klub 3) imaju ukupno 21 zastupnika što znači da nedostaje sedam glasova za usvajanje izmjena Ustava BiH.

U razgovorima će učestvovati SBB, NIP, NES koji imaju po jednog zastupnika što nije dovoljno. 

Na razgovore u Neum pozvan je i predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić čija stranka ima jednu zastupnicu. U Predstavničkom domu po zastupnika imaju Socijaldemokrate i Pokret demokratske akcije, kao i DNS. PDP ima dva i SDS ima dva. Dakle, evidentno je da je blok od 10 zastupnika SDP-a, DF i Naše stranke potreban za usvajanje izmjena Ustava BiH.

U Domu naroda PS BiH situacija je drugačija i lakše je osigurati potrebnu većinu. Dovoljna su po tri glasa iz svakog od klubova u kojima tri stranke koje čine vlast imaju većinu.  I međunarodni medijatori su istakli važnost zastupljenosti parlamentarnih stranaka u razgovorima oko Izbornog zakona i Ustava BiH, a u ovom sazivu Parlamenta su predstavnici 16 političkih stranaka.

Zato je jasno da dogovor ne mogu postići tri stranke koje nemaju 28 zastupnika, a očekivati da ih podrže stranke koje ne učestvuju u razgovorima. Inače, u razgovorima se posebno problematiziraju ovlasti ali i način izbora delegata u domove naroda na nivou Federacije BiH i PS BiH. Reduciranje ovlasti domova naroda crvena je linija ispod koje probosanske stranke u ovom trenutku ne smiju ići.

U analizi koju je 2009. godine izradila fondacija Konrad Adenauer Stiftung „Proces odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine“ iz 2009. godine poseban akcenat se stavlja na Dom naroda PS BiH.

„Pet delegata Bošnjaka u ovaj Dom biraju delegati Bošnjaci u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Isto tako, pet delegata Hrvata biraju delegati Hrvati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. 

Pet delegata Srba bira Narodna skupština RS. Ovakvim načinom izbora, odnosno vezanjem nacionalnog predstavljanja za entitetsku pripadnost, bitno je okrnjeno predstavljanje interesa ukupnog nacionalnog korpusa svakog od konstitutivnih naroda. 

Tako, u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu predstavljeni nacionalni interesi Srba koji žive u Federaciji BiH, niti Bošnjaka i Hrvata koji žive, odnosno koji su se registrovali da glasaju u Republici Srpskoj. Ako se ima u vidu nacionalna struktura u BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine, proizlazi da gotovo jedna trećina biračkog tijela u BiH ne može da bira svoje predstavnike u ovaj Dom Parlamenta. 

Time se grubo narušava princip opšteg i jednakog prava glasa koji je zajamčen najznačajnijim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima koji su, po sili Ustava BiH, sastavni dio našeg pravnog sistema. Proizlazi da su ova rješenja nesaglasna sa temeljnim ustavnim načelima o ljudskim pravima. Svaka država koja potpiše ili pristupi međunarodnim konvencijama obavezuje se da će svoj pravni poredak usaglasiti sa preuzetim obavezama. Zbog toga će se ova očigledna nekonzistentnost u samom Ustavu BiH morati otklanjati u postupku revizije Ustava“, navodi se u analizi.

A upravo je sad vrijeme da BiH ili ispuni svoju demokratsku zadaću ili da se tim poslom nastaviti baviti nakon provedenih izbora i u neizbornoj godini kada će i politička situacija biti relaksiranija nego što je danas.