Politika svađama gasi fabrike i tjera ljude iz BiH

SARAJEVO, (Patria) - Uvidom u sudske registre u BiH, u prve dvije sedmice ove godine propalo je 65 firmi u oba entiteta. Više od 10.000 računa privrednika je blokirano tokom 2021. godine, prema podacima Centralne banke BiH od 4. januara.

Svoje pogone zatvorile su fabrika čipsa u laktašima i firma za preradu krompira u Srebrenici. Iz prve navode da je riječ o novoj poslovnoj strategiji zbog koje je 124 radnika ostalo bez posla. U drugoj vjeruju da je riječ o privremenoj obustavi rada uslovljenoj višim cijenama sirovina i nerazumjevanjem vlasti.

“Cijene sirovina otišle su gore i do dva do tri puta su skuplje. Investitor je i pored toga nastavio da ulaže, tako da smo uvozeći taj krompir iz Njemačke povećali sve naše troškove, a i svi drugi troškovi potrebni za proizvodnju su poskupili”, ističe Pavlović.

Dodaje da je pomoć tražena i od nadležnih institucija kako bi se smanjili troškovi koji bi omogućili nastavak proizvodnje, u koju je do sada, kaže Pavlović, jedino ulagao investitor.

“Obraćali smo se, u prvom redu, ministarstvima nadležnim za odobrenje kvota, kako bi nam dali odobrenje kako bismo uvozili krompir po nekim smanjenim cijenama. To bi nama omogućilo dalju operaciju. Međutim, mi smo do sada tri puta bili odbijeni za te kvote, tako da su svi troškovi i dalje bili visoki za nas”, navela je Pavlović.

Problem je, navodi ona, u tome što se za preradu koristi industrijska sorta krompira fontana koja se ne proizvodi u BiH.

Gašenje dvije velike fabrike u samo nekoliko mjeseci morala bi biti jasna poruka političkim akterima u Bosni i Hercegovini, da, umjesto trenutne retorike, usklade svoje aktivnosti za podršku ekonomiji u zemlji, ističe direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, Saša Aćić.

“Ovakav vid političke kulture, retorike i svega onoga što karakteriše naš politički ambijent je apsolutno nepovoljan. On uslovljava i boravak kako stranog, tako i domaćeg kapitala u Bosni i Hercegovini. Tako da, ukoliko bude radikalizacije, nastavka ovakvih političkih odnosa, možemo očekivati da bi značajan broj privrednika koji djeluju u BiH počeo razmišljati da napusti ovaj prostor”, kaže Aćić.

Uvidom u sudske registre u BiH, u prve dvije sedmice ove godine propalo je 65 firmi u oba entiteta.

Više od 10.000 računa privrednika je blokirano tokom 2021. godine, prema podacima Centralne banke BiH od 4. januara.

Tokom prošle godine je blokirano gotovo tri puta više nego 2020. godine.

“To, da tako kažem, ‘zveckanje oružjem’, prijetnjama i tako dalje, govoreći o nekoj disoluciji i tako dalje, sigurno dovodi do toga da određeni investitori razmišljaju da stave na standby odluku tome da im BiH bude neka šansa za pokretanje biznisa ovdje, za prebacivanje dijela proizvodnih kapaciteta u BiH, dok se ne vidi u kom pravcu stvari idu”, kaže za RSE predsjednik Privredne komore Federacije BiH, Mirsad Jašarspahić.

Sjedinjene Američke Države su početkom januara Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uvele sankcije zbog korupcije i antiustavnog djelovanja u BiH.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT Republika Srpska, smatra da već samo uvođenje sankcija narušava imidž privrede.

“Ono što ostaje da se nadamo da neka od zemalja ili međunarodnih institucija, ukoliko budu uvodile sankcije, neće uvoditi sankcije protiv institucija Bosne i Hercegovine, entiteta i privredi, već će njima biti obuhvaćen što manji broj subjekata”, kaže Grabovac.

Dodaje da se ne može reći da je Bosna i Hercegovina imala neki duži period političke stabilnosti od završetka rata 1995. godine.

Takva situacija je, kaže Grabovac, uticala i na veoma nizak direktnih stranih investicija.