Koncept 'konstitutivnih naroda' pripada smetljištu historije, a ne evropskoj budućnosti BiH

SARAJEVO, (Patria) - Sifet Kukuruz, kao građanin koji zastupa ideju građanske države BiH uputio je pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu u vezi sa provođenjem izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH. Pismo sadrži i poruku domaćim političarima koji sudjeluju u procesu ustavne reforme i reforme izbornog zakonodavstva.  

"Uvažena ekselencijo,

koristim se prilikom izraziti Vam iskreno poštovanje za napore koje ulažete da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna i moderna država, zasnovana na evropskim civilizacijskim i pravnim standardima, slobodnim i demokratskim izborima i vladavini prava. Vaši napori u tom pravcu, u situaciji kada pojedini domaći i međunarodni centri političke moći pokušavaju osporiti Vaš status i ovlaštenja, odnosno mandat koji imate prema Daytonskom mirovnom sporazumu, zavređuju posebno poštovanje. Građani BiH sa zebnjom prate razvoj situacije u vezi sa pomenutim pitanjem.

Uvjeren sam da građani BiH imaju veliko poštovanje za napore i energiju koju iskazujete kako bi se, nakon dugog zastoja, procesi ustavne reforme i izbornog zakondavastva pokrenuli i kako bi se stanje u BiH konačno, u pravnom smislu, uskladilo sa evropskim prinicpima i vrijednostima.

Vjerujemo da ćete u svojim naporima ustrajati i da Vas neće obeshrabriti aktivnosti onih koji državu BiH ne žele kao suverenu, jedinstvenu i funkcionalnu državu, državu ravnopravnih građana i naroda. U svojim naporima možete uvijek računati na podršku građana BiH. Međutim, ovom prilikom želim izraziti zabrinutost zbog Vaše izjave u vezi sa izmjenama Ustava BiH i reformom Izbornog zakona BiH. Nadati se da takva izjava nije rezultat pritiska kojeg nosite od prvog dana Vašeg imenovanja na poziciju Visokog predstavnika. U tom kontekstu, zvanično saopštenje OHR-a od 09.02.2022. godine u kojem pozdravljate spremnost uključenih aktera da nastave pregovore o poboljšanju Izbornog zakona BiH, uz napomenu da „Izmijenjeni izborni zakon mora poboljšati transparentnost i integritet izbora. Zastupljenost tri konstitutivna naroda skupa sa Ostalima u institucijama države i dva entiteta svi trebaju prihvatiti. Odgovornost je onih koji su u samoj BiH uključeni u rješavanje ovih pitanja da postignu konsenzus na dobrobit svih građana“. 

Transparentnost i integritet izbornog procesa predstavlja jednu od ključnih demokratskih vrijednosti kako bi se osiguralo da volja građana služi kao osnova legitimacije vlasti u državi. Ovakvo opredjeljenje treba, bez imalo zadrške, podržati i uložiti maksimalan napor da se ono u praksi i ostvari. U tom smislu, Vaši napori da se unaprijede tehničko-organizacioni aspekti izbornog procesa su vrijedni svake pohvale.

Međutim, začuđuje Vaše insistiranje na suštinskim izmjenama Izbornog zakona BiH, bez prethodne izmjene Ustava BiH, iako sve relevantne presude Evropskog suda za ljudska prava, kao i Treća Djelimična odluka Ustavnog suda BiH u predmetu U 5/98 nalažu izmjenu Ustava BiH, ukoliko se želi otkloniti diskriminacija Ostalih i građana BiH. Dakle, eventualne izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu derogirati Ustav BiH, niti kršiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu U 5/98-Treća djelimična odluka, u kojoj se eksplicitno konstatuje da Srbina kao člana Predsjedništva BiH ne biraju samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani tog entiteta, sa ili bez etničke pripadnosti. Tako izabrani član Predsjedništva ne predstavlja niti pomenuti entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane sa teritorija Republike Srpske. U ovom kontekstu, posebno je važan zaključak Ustavnog sud BiH da „isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorije Federacije“ (paragraf 65 Odluke), što znači da i ta dva člana Predsjedništva BiH biraju svi građani u Federaciji BiH, bez bilo kakvog, pa i entičkog, ograničenja.

Dakle, prethodne izmjene Ustava BiH su nužne ako se želi otkloniti diskriminacija koju je utvrdio Evropski sud za ljudska prava, a što je više puta eksplicitno konstatovao i Komitet ministara Vijeća Evrope vršeći svoju nadzornu funkciju u odnosu na izvršenje presuda Evropskog suda (paragraf 12 Presude u predmetu „Zornić“) U tom smislu, opravdano se postavlja pitanje kako je moguće otkloniti diskriminaciju, ako se dogovora samo izmjena Izbornog zakona BiH, bez prethodne izmjene Ustava BiH?

Ali, ono što posebno zabrinjava jeste Vaše, ali i insistiranje dugih evropskih zvaničnika, na konceptu „konstitutivnih naroda“ s obzirom da se u pomenutom saopštenju OHR-a, kao aktivni
subjekti političkog procesa, uopšte ne spominju građani BiH, nego samo tzv. „konstitutivni narodi“ i Ostali. Želim vjerovati da je izostanak građana u saopštenju OHR-a, kao osnovnog subjekta političkog procesa, a radi čijih interesa se izbori i provode, previd koji je razultat preokupiranosti organizacijom sastanka lidera pojedinih političkih stranaka u BiH koji bi trebali pronaći rješenje za provođenje izbora 2022. godine.

Ipak, zabrinutost ima svoje dublje razloge i ona se ogleda u činjenici da OHR i Vi, kao Visoki predstavnik, danas ipak nastavljate insistirate na konceptu tzv. „konstitutivnih naroda“. Duboko sam uvjeren da insistiranje na tom konceptu, a posebno u sadašnjim uslovima, ne može imati bilo kakvo opravdanje, a posebno ne uporište u međunarodnopravnim standardima. Takav koncept je anticivilizacijski i suprotan je međunarodnom pravu, a posebno je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, kao i sa 15 konvencija iz Aneksa II na Ustav BiH, među kojima poseban značaj imaju Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.

Posebno je važno podsjetiti na kontekst u kojem je koncept „konstitutivnih naroda“ nastao u političkom sistemu Bosne i Hercegovine, a taj kontekst podrazumijeva agresiju, etničko čišćenje
i genocid. Dakle, koncept „konstitutivnih naroda“ je direktna posljedica upotrebe sile koja je suprotna međunarodnom pravu, što ga čini anticivilizacijskim i neprihvatljivim. Kako bih svoju tvrdnju učinio kredibilnom, želim Vam, uz dužno poštovanje, kao predstavniku međunarodne zajednice koji je zadužen da osigura punu implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma, predočiti sljedeću argumentaciju:

- prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u domaćem političkom sistemu u primjeni je bio građanski princip, koji je svim narodima, pa tako i bosanskim Hrvatima, omogućavao puno uživanje individualnih i kolektivnih ljudskih prava. Primjena tog principa, bilo koji narod u BiH, nije dovodio u nepovoljniji položaj u odnosu na drugi narod, odnosno druge narode. Naprotiv, danas, kada je u ustavni sistem BiH nasilno, uz pomoć agresije, etničkog čišćenja i genocida, importiran koncept „konstitutivnih naroda“, pojedini narodi su u poziciji da se osjećaju majoriziranim, što ukazuje na superiornost građanskog u odnosu na etnički koncept. S obzirom da se građanski princip u političkom sistemu BiH već pokazao odgovarajućim i primjenjivim, potrebno ga je, u interesu svihnjenih građana i naroda, i danas primijeniti.

- posebno je važno imati u vidu činjenicu da koncept „konstitutivnih naroda“, upravo zbog toga što je suprotan međunarodno pravu, nije bio niti sastavni dio Osnovnih načela usaglašenih u Ženevi 8.9. 1995. godine i u Njujorku 26.09.1995. godine. Evropski sud je u presudi „Sejdić i Finci protiv BiH“ konstatovao da su ovaj koncept prihvatili, doduše nerado, međunarodni posrednici i to u toku samih pregovora u Daytonu, ali „zbog insitiranja koja su u tom smislu dolazila od nekih strana koje su učestvovale u sukobu“. Ono što je posebno relevantno za aktuelne procese izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, jeste činjenica na koju ukazuje i Evropski sud u istoj presudi, a koja je sadržana u sljedećoj konstataciji „Potpuno svjesni činjenice da su ovakva rješenja najvjerovatnije u suprotnosti sa zaštitom ljudskih prava, međunarodni posrednici smatrali su da je veoma važno učiniti Ustav promjenjivim i predvidjeti postepeno ukidanje ovih rješenja. Tako je ubačen član II. stav 2. On glasi: „Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima“ (paragraf 13 i 14. Presude Evropskog suda).

Uvažena ekselencijo,

slijedom naprijed navedenog, građani Bosne i Hercegovine zaslužuju pojašnjenje, zašto danas Vi, ali i drugi međunarodni medijatori, i dalje insistirate na održavanju u primjeni ustavnih odredbi koje uspostavljaju koncept „konstitutivnih naroda“ kada su Daytonski sporazum i Ustav BiH predvidjeli postepeno ukidanje tog koncepta i njegovu zamjenu principom građanske konstitucije i legitimacije državne vlasti. Slobodan sam primijetiti da, kazano riječima Evropskog suda, na tom konceptu 1995. godine čak nisu insistirali ni međunarodni predstavnici, odnosno medijatori, nego su oni na to „nerado pristali“. Naprotiv, kreatori Daytonskog sporazuma su predvidjeli postepeno ukidanje ovog koncepta tako što su u Ustav BiH ugradili Evropsku konvenciju koja je nadređena Ustavu BiH, ali i predvidjeli Ankes III Daytonskog sporazuma. Dakle, 1995. godine, međunarodni posrednici su bili svjesni da, u datim okolnostima „ne mogu pobijediti zlo“ i da je sa „đavolom“ nephodno privremeno napraviti kompromis.

Međutim, postavlja se pitanje, zašto danas, skoro 30 godina poslije, ponovo sklapati „savez sa đavolom“ kada se na terenu ne provodi oružana agresija, etničko čišćenje i genocid koji su bili isključivi razlog privremenog prihvatanja koncepta „konstitutivnih naroda“?

Zašto današnji američki i evropski medijatori, ali i Vi kao Visoki predstavnik, u pregovorima o izmjenama Ustava BiH i izmjenama Izbornog zakona BiH, odstupate od opredjeljenja američkih i evropskih medijatora iskazanog u Daytonu 1995. godine? Zašto se umjesto planiranog postepenog, ali sigurnog ukidanja koncepta „konstitutivnih naroda“, sada od međunarodne zajednice ponovo vrši njegova reanimacija?

Održavanje u političkom životu koncepta “konstitutivnih naroda”, upravo od predstavnika međunarodne zajednice, praktično znači da se standard koji je dostignut u Daytonu, danas kroz razgovore o izmjenama Ustava i reformi izbornog zakonodavstva dodatno spušta, ili preciznije kazano, poništavaju rezultati koji su postignuti u Daytonu. Iako je cilj Daytonskog sporazuma bio postepeno ukidanje ovog koncepta, danas se on, što je posebno zabrinjavajuće, upravo od međunarodnih medijatora, pokušava prikazati kao dio trajnog rješenja. Pojedini domaći političari koji zagovaraju ovaj koncept ili oni koji na njega pristanu, trebaju biti svjesni činjenice da na takav način izdaju ideju Daytona, ali i ideju Bosne kao građanske države. Vi kao Visoki predstavnik međunarodne zajednice u tome ih ne biste trebali podržavati, odnosno preciznije kazano, ne biste im to trebali dopustiti. 

Ovom prilikom želio bih skrenuti pažnju, da je na tragu daytonskih rješenja, postepeno ukidanje koncepta “konstitutivnih naroda” koji je još 1995. godine ocijenjen kao “nužno zlo” predviđeno i Aneksom III Daytonskog sporazuma koji obavezuje na implementaciju paragrafa 7 i 8 Dokumenta drugog sastanka Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi iz 1990. godine. Dakle, Daytonski sporazum eksplicitno obavezuje da se principi koji su sadržani u ovom dokumentu ugrade u izborni sistem BiH, a upravo ovaj dokument promovira građanski princip, prepoznavajući građanina kao najvažnijeg subjekta političkog procesa. Zato je danas potpuno legitimno postaviti pitanje ko, zašto i u čijem interesu ponovo insistira na „konstitutivnim
narodima“, kao i ko, iz kojih razloga i motiva, te za čije interese to dopušta, toleriše ili podržava?

Uvažena ekselencijo,

građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da im se, osim naprijed navedenih, daju pojašnjenja i u odnosu na sljedeća pitanja:

- zašto se kao osnova pregovora, ali i ideja vodilja za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH, uzima Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, a ne Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama koja je nadređena Ustavu BiH i koja predstavlja „pravo višeg ranga“ u odnosu na Ustav BiH? Kako je moguće da se kao osnova pregovora uzimaju dokumenti koji su rezultat agresije, etničkog čišćenja i genocida, koji su rezultat upotrebe sile suprotno Povelji UN-a? Zašto se uvažavaju rezultati agresije kada je Rezolucijom Generalne skupštine UN-a 3314 od od 14.12.1974. godine propisano da se nikakvo stjecanje područja ili posebne prednosti koje proizilaze iz agresije nisu i neće se priznati kao zakonite. Konstitutivni narodi su rezultat agresije, etničkog čišćenja i
genocida. Naravno, kvalifikaciju agresije u ovom pismu ne koristim paušalno. Uvjeren sam, kako su Vam dobro poznate brojne presude Haškog tribunala kojima je presuđena agresija susjednih država na RBiH. Također, cijenim da ne moram posebno obrazlagati činjenicu da etničko čišćenje nije bilo uzgredna posljedica rata, nego isključivo njegov primarni cilj. Nadalje, važno je naglasiti da etničko čišćenje, prema Rezoluciji Generalne skupštine UN-a A/RES/47/121 od 18.12.1992. godine, koja se bavila upravo situacijom u Bosni i Hercegovini u tom periodu, predstavlja jednu formu, pojavni oblik, zločina genocida. Brojne presude upravo međunarodnih sudova, dokazuju da je zločin etničkog čišćenja, kao pojavni oblik zločina genocida, vršen širom Bosne i Hercegovine.

U ovom kontekstu, legitimno je postaviti pitanje, kako je moguće da se koncept “konstitutivnih naroda” koji je nastao kao posljedica agresije, etničkog čišćenja i genocida, danas želi legalizirati i dati mu se “pravna forma”? Građani Bosne i Hercegovine imaju pravo znati odgovor na ovo pitanje, kao i odgovor na pitanje, da li i šta Vi, kao predstavnik međunarodne zajednice, činite da se tako nešto ne desi? Zašto se građani Bosne i Hercegovine stavljaju u poziciju “taoca” i nudi im se izbor između pristajanja na rezultate agresije, etničkog čišćenja i genocida ili zadržavanje postojećeg stanja?

Uvažena ekselencijo,

želim Vas podsjetiti i na činjenicu da je Evropski sud za ljudska prava u svojih pet presuda utvrdio da je koncept “konstitutivnih naroda” još 1995. godine predstavljao “nužno zlo”. Tako je Evropski sud 2009. godine, u presudi “Sejdić i Finci protiv BiH”, ostavio otvorenom mogućnost da je 1995. godine, zbog brutalnosti sukoba koji je obilježen genocidom i etničkim čišćenjem “bilo neophodno pristati na “konstitutivne narode” (tj. Bošnjake, Hrvate i Srbe) kako bi se osigurao mir” (paragraf 45 Presude). Međutim, Evropski sud je u istoj presudi, dakle još 2009. godine, zaključio da
“održavanje ovakvog sistema u svakom slučaju ne zadovoljava uslov proporcionalnosti” (paragraf 46 Presude).

Posebno je važna činjenica da je Evropski sud 2015. godine u presudi “Zornić protiv BiH” podsjetio na okolnosti pod kojima je koncept “konstitutivnih naroda” privremeno prihvaćen, ali je posebno važno da je Sud eksplicitno naglasio da sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, “ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odlaganja uspostaviti demokratsko uređenje” (paragraf 43 Presude). 

Evropski sud takođe naglašava da je došlo vrijeme za stvarnu građansku demokraciju, odnosno politički sistem koji će svakom građaninu osigurati biračko pravo bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili garađana (paragraph 43 Presude).

Uvažena ekselencijom,

slobodan sam ovom prilikom ponoviti i naglasiti stav Evropskog suda kako je došlo vrijeme za stvarnu političku, građansku demokraciju i trajno napuštanje koncepta “konstitutivnih naroda”. U tom smislu, najljubaznije Vas molim, da Vi, kao predstavnik međunarodne zajednice, to, željno iščekivano vrijeme, više ne odgađate tako što će se udovoljiti onima koji žele rezultate agresije, genocida i etničkog čišćenja preobući u pravnu formu.

Budite na visini zadatka, nemojte pristati da posredujete između prava i neprava, između zločina i civilizacije, nemojte biti sudionik procesa u kojima se anticivilizacijskim zahtjevima omogućava da uslovljavaju civilizaciju i međunarodno pravo. Promovirajte, ali i štitite evropske pravne i civilizacijske vrijednosti. Naravno, podržite svaki oblik dijaloga, ali anticivilizacijskim političkim snagama morate konačno reći “Ne više i ne u mom dvorištu”, jer Bosna je dio Evrope, a Vi ste odgovorni ne samo za stanje u Bosni, nego i za stanje koje, po principu spojenih posuda i domino efekta, može, ako se danas adekvatno ne reaguje, zahvatiti i cijelu Evropu. To će se zasigurno i desiti ako se se zločin, sila i nasilje uvjere da pritiskom i ucjenom mogu postići svoj željeni cilj.

Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju život u skladu sa evropskim civilizacijskim i pravnim vrijednostima. Pomozite im da ostvare svoj san, tako što ćete jasno iskazati stav da u modernoj Evropi nema mjesta za diskriminaciju i negaciju čovjeka kao univerzalne vrijednosti. Evropa, radi vlastite budućnosti, ne smije praviti kompromis sa retrogradnim snagama, niti udovoljavati anticivilizacijskim porivima. Razorne posljedice političkog koncepta “konstitutivnih naroda” građani Bosne i Hercegovine žive i osjećaju skoro 30 godina i on se u praksi sve više pokazuje kao mirnodopski instrument dekonstitucije suverene i jedinstvene države BiH. Praksa pojedinih, neodgovornih politika u BiH, koncept “konstitutivnih naroda” koristi kao mehanizam dekonstitucije države BiH.

Građani Bosne i Hercegovine ne mogu i neće na to pristati. Na kraju, poruka za političke lidere koji sudjeluju u pregovorima. Oni koji žele dobro BiH, njenim građanima i svom narodu, konačno bi trebali prihvatiti činjenicu da svi građani u građanskoj Bosni i Hercegovini mogu imati zagrantovana sva individualna prava, kao i pripadnici drugih naroda, a njihov kolektivni identitet se može efikasno štititi ustavnim mehanizmima, prije svega kroz definisanje kataloga prava koja afirmišu specifičnost svakog naroda. Garantovana individualna i kolektivna ljudska prava, uz ustavnu odrednicu da je BiH sekularna država, pružaju perspektivu svakom pojedincu, ali svakom narodu, da razvijaju vlastiti identitet u skladu sa vlastitim opredjeljenjem.

Onima, od kojih se traži pristanak na opstanak koncepta “konstitutivnih naroda” poručujem da imaju u vidu činjenicu da svojim pristankom negiraju Daytonski sporazum i Ustav BiH, ali i da pristaju na rezultate agresije, etničkog čišćenja i genocida. Evetualni svojevoljni pristanak, osim političke, potencijalno može otvoriti prostor i za druge oblike odgovornosti. Nemojte zaboraviti i ignorisati presude međunarodnih sudova za agresiju, etničko čišćenje i genocid. Nikada ne zaboravite činjenicu da su koncept “konstitutivnih naroda” još u Daytonu 1995. godine “nerado”, pa čak i kao privremeno rješenje, prihvatili i sami međunarodni medijatori.

Krajnje je vrijeme da se Svijet i Evropa oduže Bosni i Hercegovini i podrže uspostavu stvarne političke demokracije, zasnovane na građanskom principu. Svijet i Evropa su Bosnu izdali 1992. godine, što je dokazano brojnim presudama međunarodnih sudova. Vrijeme je da se pokaže i dokaže kako se Bosna, ipak, bez obzira na prošlost, može i treba osloniti na Evropu. Bosna, njeni građani i narodi to zaslužaju. Najveći dobitnik u očuvanju građanske Bosne i Hercegovine može biti i jeste sama Evropa, jer radeći za Bosnu, Evropa ustvari radi za vlastitu budućnost.