Bakalar: Čekanje 'političkog dogovora' nije pravni osnov za prolongiranje izbora

SARAJEVO, (Patria) - Predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar oglasio se danas na Twitteru u kontekstu pomjeranja Općih izbora, a što je jučer medijima prvi spomenuo Bakir Izetbegović, predsjednik SDA. On je kazao da bi se izbori mogli pomjeriti za novembar ili decembar. Međutim, Izborni zakon je jasno precizirao rokove. 

"Iščekivanje “političkog dogovora” nije pravni osnov za prolongiranje raspisivanja izbora. Navedeno nije pravni osnov ni za prolongiranje provedbe izbora, niti za raspisivanje izbora na drugi datum sem onog propisanog zakonom. Za drugačije postupanje SIP nužne su izmjene Zakona", naveo je Bakalar.

Iz Delegacije EU su za Patriju danas istakli da ne postoji zakonski osnov za odgađanje izbora.

"Još uvijek ima prostora da se osigura da se izbori 2022. godine održe u skladu sa poboljšanim, nediskriminatornim okvirom, na transparentniji način, uz ojačani integritet, što će u konačnici povećati povjerenje građana BiH u demokratiju. Postojeći zakonodavni okvir u skladu s kojim su održani Opći izbori 2018. godine i dalje je na snazi ​​za izbore 2022. godine. Izborni zakon BiH je jasan – izbori se raspisuju najmanje 150 dana prije datuma izbora i ne postoji zakonska osnova za njihovo odgađanje", navodi se u odgovoru. 

Inače, pregovore o izmjenama Izbornog zakona od 16 parlamentarnih stranaka vodi pet stranaka od kojih jedna nije ni parlamentarna (HDZ 1990). Nakon sastanka u Neumu gdje je uz prisustvo međunarodnih medijatora prisustvovalo šest stranaka, na nastavku razgovora u Sarajevu NES se povukao iz daljnjih razgovora jer poziv nije upućen svim strankama. Tako je ostalo da o zakonu pregovaraju HDZ BiH, SDA, NIP, SBB koji imaju 15 zastupnika. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kazao je da su izmjene Izbornog zakona "stvar FBiH i Bošnjaka i Hrvata" te da će on podržati svaki dogovor.

Tri multietničke stranke SDP BiH, DF i Naša stranka ne učestvuju u razgovorima jer ne žele pregovarati u trenutku blokade državnih institucija u režiji Dodika, vlasti i opozicije iz RS-a i jednostranog povlačenja nadležnosti s države na entitet, što prolazi bez ozbiljnije reakcije međunarodne zajednice.

Nejasno je kako je ovakav način pregovora prihvatljiv i stranim medijatorima kada ne učestvuje ni natpolovična većina stranaka u Predstavničkom domu PS BiH, a posebno jer za izmjene Ustava BiH trebaju dvije trećine zastupnika.