Kožljak: BiH bi trebala po ubrzanoj proceduri u NATO i EU ako Zapad želi očuvati sigurnost

SARAJEVO, (Patria) - Prof. Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch univerziteta i bivši predstavnik BiH pri NATO-u kazao je kako je dugoročni cilj agresije Rusije na Ukrajinu da vrati svoju staru slavu.

"Putin je lider koji je stvorio tu percepciju da može Rusiji vratiti staru slavu, bilo to Rusko carstvo ili Sovjetski savez. Jedan od kratkoročnih ciljeva je svakako zaustavljanje NATO-a i na taj način bi vjerovatno i došao do tog dugoročnog cilja", kazao je u Rezimeu FTV. 

Ističe da trenutno ne vidi ozbiljnijeg stratega, ozbiljnijeg državnika od Vladimira Putina.

"Jedini koji je sposoban da povlači te strateške poteze i da planira 10 godina unaprijed. On je to pokazao, on upravo nekada 2010. godine je planirao ove poteze koje danas realizuje i na taj način je ostvario jednu povoljnu poziciju i doveo Zapad u situaciju da uvijek trči za njim. Očigledno je da zadnjih možda i 20 godina, nakon kraja Hladnog rata, Zapad pokušava da živi od stare slave. Pokušava da živi od onih '90-ih godina kada su uspjeli Sovjetski savez da bace na koljena i nakon toga pokušavaju da bez ikakvog planiranja, bez ikakvog ozbiljnog ulaganja žive od te stare slave. Od te stare slave se ne može živjeti. Putin je koristeći energetske izvore osnažio svoje vojne kapacitete, osnažio samopouzdanje i svoje vojske ali i političara oko njega i na taj način stvorio poziciju da može da razmišlja na način u najmanju ruku da spasi Rusku Federaciju od narednog prodora NATO-a ka istoku, odnsono da stvori poziciju i da vrati utjecaj u one državi u kojima je imao za vrijeme egzistiranja Sovjetskog saveza."

Kožljak navodi da Putin govori da je mislio da će partnerstvo sa Zapadom se razviti na nekim poštenim osnovama.

"Ruska Federacija je vrlo brzo nakon sloma uistinu ušla u taj NATO-ov program partnerstva za mir i na taj način je sudjelovala u brojnim aktivnostima NATO-a, vježbama, seminarima. Ta saradnja se čak i razvila na taj nivo da je formirana komisija Rusija-NATO gdje je omogućeno Ruskoj Federaciji da svoju delegaciju locira u NATO-u u Briselu. I ona je egzistirala, dok sam ja bio gore sretao sam te ruske kolege koji su sudjelovali u brojnim NATO aktivnostima. Međutim, očigledno je da su ti interesi se razišli još nekada 2010. godine, možda i ranije. Ruska Federacija je, u suštini, računala najviše da će te odnose osnažiti sa SAD nakon 2001. godine kada je Ruska Federacija, među prvim zemljama, izrazila svoju spremnost da se priključi toj američkoj vođenoj protivterorističkoj koaliciji. Nakon toga oni su željeli da eksploatišu tu svoju želju. Već tada su tražili od SAD da se ne šire dalje prema istoku, što je bio nerealan zahtjev."

Kožljak kaže da lekcija iz 2008. godine iz Grusije, pa ni 2014. kada je Rusija anektirala Krim nije naučena jer je i danas primijenio isti scenario u Donbasu na istoku Ukrajine.

"A paralelno s tim, i ovo potvrđuje da se radi o sveobuhvatnom zajedničkom poduhvatu, on taj isti scenario od 2014. godine primjenjuje na Zapadnom Balkanu. Taj snažni utjecaj Ruske Federacije je evidentan upravo od tada i to nije slučajno. On je upravo na Zapadnom Balkanu planirao da tupi tu oštricu i NATO-a i SAD-a da bi stvorio ovu poziciju koju je danas stvorio, da na jedan veoma sofisticiran način, bez invazije zaustavi širenje NATO-a na Ukrajinu."

Kaže da ne vjeruje da je Ruskoj Federaciji u interesu da priključi Rusiji samoproglašene republike.

"To bi im možda bilo u interesu kada bi spoznali da su u stanju da kontrolišu, odnosno da vrate svoj utjecaj nešto šire, čak i da ga proširi do nekih članica sadašnjeg NATO saveza i EU. Njemu je sada u interesu da ta područja kontroliše i da Ukrajina nema suverenitet, odnosno da ne vlada teritorijalnim integritetom svoje države jer na taj način, bez obzira šta govorio sad Zapad i šta Ukrajina govorila, Ukrajina nije u stanju da se priključi NATO-u." 

Na pitanje hoće li Rusija vojno napasti Ukrajinu, Kožljak odgovara: "Očigledno je da Putin vrlo vješto koristi kombinaciju više strateških opcija. Jedna od tih je bila ta strategija odvraćanja kada je on mjesecima gomilao svoje vojne trupe i maltene okružio Ukrajinu sa svih strana, čime je dao do znanja da je u svakom momentu spreman da izvrši sveopštu invaziju na Ukrajinu. Ali u isto vrijeme on je implementirao još nekoliko strateških opcija, a jedna od tih je to hibridno ratovanje gdje je u sjeni pripremao sve dok se svijet, pogotovo Zapad, zabavio brojanjem ruskih vojnika na granicama Ukrajine, on je pripremao teren kako na najbezbolniji način, bez invazije da okupira to područje, a u suštini pripremio je situaciju da prizna nezavisnost ove dvije odmetnute republike. Time je već postigao taj srednjoročni cilj. Samim tim nije potrebno uopšte da ratuje za to područje, tako da ne vidim svrhu da bi on vršio sad invaziju, da bi ratovao tu. Međutim ta opcija ostaje otvorena jer njegovi apetiti rastu. On osjeća da je sada ipak dobio prvu bitku. Njegovi apetiti rastu u smislu on će biti zadovoljan po pitanju Ukrajine kada u Kijevu bude sjedila proruska vlada. Da li će on uspjeti da tu prorusku vladu instalira nekim soft metodama, hibridnim ratovanjem ili će morati u krajnjoj opciji da izvrši invaziju? On je veoma vješt da opravda čak i tu invaziju. Pripremio je jako mnogo opcija da to svoje djelovanje opravda, ne samo u Rusiji, nego čak i međunarodno."

Navodi da se treći svjetski rat nikada ne može isključiti, ali i da je prvi krizni prag prevaziđen.

"On je bio prije 7-8 dana kada su obavještajni podaci pokazivali da će se izvršiti ta sveobuhvatna invazija. Mislim da sada nema uopšte potrebe za njom i da ne može sada doći do trećeg svjetskog rata jer je očigledno da u ovakvim okolnostima niti NATO niti SAD ne mogu direktno vojno djelovati na teritoriji Ukrajine. Za to treba mandat UN-a. Upravo zbog toga cijeli svijet bruji da ovo upućivanje, kako Putin kaže, mirovnih snaga u ove odmetnute republike nije ništa drugo nego agresija."

Kada je riječ o NATO-u, kaže da je on od svih zapadnih igrača najozbiljnija sigurnosna organizacija koja vuče najozbiljnije poteze.

"U pripravnosti je za nešto što bi zapadna politika trebala da mu da kao mandat. Ali ono što očigledno ne štima s te crne strane jeste neefikasnost i nejedinstvo EU. Oni su tako tromi da Putin ima više poteza prednosti. A kada su u pitanju SAD, očigledno je da su predugo bile odsutne sa područja Evrope.Predugo su se bavili nekim drugim područjima gdje su pravila igre bila drugačija. Putin ih je dočekao nespremne. Ako je neko polagao nadu da će NATO direktno djelovati u Ukrajini, to je bila nerealna opcija. Zelenski, iako je stalno tražio podršku i NATO-a i SAD-a, znao je da će vrlo teško doći do toga da NATO vojno reaguje."

Kožljak pojašnjava da je jedna od opcija rješenja problema diplomatija.

"Pretpostavljam da će vrlo brzo doći do te treće runde političko-diplomatskih opcija za iznalaženje rješenja. Međutim, nisam siguran da to može biti direktno na relaciji Ukrajina-Ruska Federacija. Mislim da nema spremnosti ni jednih ni drugih da direktno pregovaraju. Ruska Federacija očigledno omalovažava Ukrajinu, a u isto vrijeme Ukrajina zbog ponosa čak razmatra opcije da prekine diplomatske odnose s Ruskom Federacijom. Ovdje će se morati neki medijatori pojaviti."

Smatra da će sankcije prema Rusiji dugoročno imati efekta ako i EU i SAD budu istrajne u tome.

"Međutim, te sankcije očigledno ne mogu biti djelotvorne sada kada to treba Ukrajini. Putin ima sve što mu treba da ili hibridnim ratovanjem ili invazijom ostvari svoj cilj. I vrlo teško ga bilo ko može zaustaviti u tome."

Na pitanje može li ovakav potez Rusije osnažiti separatističke ideje u BiH, odgovara: "Ja i dalje tvrdim da je to isti poduhvat. To je jedna zajednička akcija i ne da osnažuje, to se djeluje sihronizovano. Tako da da. Ali u isto vrijeme, ako imamo ozbiljnog aktera s druge strane ovo može biti jako dobra opcija i za BiH i za Zapad da je iskoristi, a može je iskoristiti na mnogo načina. Jedan veoma prost je taj da, pošto je BiH ispunila osnovne uslove i za NATO i za EU, mislim da je ključno da se Zapad usaglasi oko toga da po ubrzanim procedurama BiH dovede do vrata i EU i NATO-a, odnosno da ih integrira. Ovaj put je tako očigledna ta lekcija da ako to ne uradi alternative su veoma jasne - da se ruski utjecaj širi do Zagreba nepovratno."

Ističe da Putin direktno priznaje genocid u BiH.

"Vidite kako on mudro strateški komunicira i na taj način pokušava pored ostalih argumenata koje iznosi da orpavdava te svoje akcije. Na koji drugi način bi mogao opravdati agresiju na suverenu državu, osim na taj da se kaže da se u Ukrajini i dešava i prijeti genocid kakav se desio u BiH. Ali mi to trebamo koristiti, odmah, bez odlaganja. Takvu poruku ne slušamo sa te strane svaki dan. Trebaju se upitati oni koji su radili do sada na rušenju BiH, a nisu uopšte znali koju to dobrobit donose građanima. Očigledno nikakvu, osim što su radili za interes neke treće sile. To treba biti signal i za zvanični Beograd. Onog momenta kada Ruska Federacija ostvari ove svoje strateške interese, a to je sprječavanje širenja NATO-a ja istoku i dobivanje nekih sigurnosnih garancija, a to će se desiti, u tom momentu se trebaju preipitati ovi na Zapadnom Balkanu kakav je njihova budućnost, jer minimalno što će morati da traži Zapad zbog sebe jeste da se ne dovode u pitanje njihovi interesi u Evropi, odnosno na Zapadnom Balkanu. Već sada se iz Evrope direktni signali šalju Vučiću da Njemačka nije više Merkelina Njemačka i da on neće moći sjediti na dvije stolice. On je rekao narodu Srbije da slijede teška vremena. On je što se tiče Balkana veoma mudro povlačio poteze, a to što su ti potezi bili na štetu susjednih država, to njemu nije bitno. Mislim da u narednih godinu dana, ako Evropa uopšte želi da opstane, jedna od tačaka spoticanja jeste da na Zapadnom Balkanu oni koji su radili za interese i Ruske Federacije i Kine, jednostavno će morati prestati."

Kožljak navodi da je Putin priznao i nezavisnost Kosova.

"Propusti li EU priliku koju sada ima po pitanju integriranja BiH koja je ispunila političke uslove i sutra može dobiti kandidatski status i može biti započet proces prijema u NATO. Bude li to odlagala unedogled izgubit će i BiH i Zapadni Balkan i nepovratno će ugroziti sigurnost zapadne Evrope."

O sankcijama za Milorada Dodika  kaže da je to nepopularna mjera, ali da je očigledno da političari koji opstruiraju i ruše BiH ne daju nikakvu drugu alternativu.

"Sankcije jesu dio rješenja, one same neće riješiti situaciju. Očigledno je da se ta lista treba proširiti i ta tromost i EU i SAD-a daje negativne rezultate. Brojne su druge mjere. Tu su i ovlasti visokog predstavnika."

"Situacija u BiH, bez obzira koliko je komplikovana, se ni na koji način ne može uporediti sa situacijom u Ukrajini. Osim što imamo istu strategiju na djelu. Prvo, BiH se nalazi u srcu Evrope. Drugo, BiH je suverena država i teritorijalni integritet nije doveden u pitanje niti može. Treće, mi imamo NATO koji ima mandat da sutra djeluje u BiH ako treba, isto tako i EUFOR. Prema tome, u BiH se u nekoj bliskoj budućnosti ne može porediti situacija sa Ukrajinom niti primijeniti direktno ukrajinski scenarij", zaključio je Kožljak.