Je li EU zakasnila: Pokreće se mehanizam vladavine prava protiv Mađarske

(Patria) - Evropska komisija je obavijestila Mađarsku da pokreće mehanizam uslovljavanja zbog kršenja vladavine prava i korupcije, uključujući finansijske sankcije. Da bi Mađarskoj zaista bili smanjeni fondovi EU, za posljednji korak potrebno je odobrenje najmanje 15 država EU sa 65 posto stanovništva EU. 

"Komisija je danas razgovarala s mađarskim vlastima da ćemo sada poslati službeno pismo za pokretanje mehanizma uslovljavanja", rekla je šefica Komisije Ursula von der Leyen zastupnicima u utorak poslijepodne u obraćanju europarlamentarcima.

Ranije u svom obraćanju, Von der Leyen je rekla da Komisija zahtijeva od Budimpešte da provede reforme za borbu protiv korupcije. Međutim, ona je istakla da dvije strane "nisu uspjele da nađu zajednički jezik". Dodala je da je Komisija slijedila proceduru predviđenu ugovorima tako što je uputila službeno pismo upozorenja i kasnije proslijedila slučaj Evropskom sudu pravde i da je po prijemu odgovora Mađarske izvela "zaključak na koji moramo preći na sljedeći korak."

Poslanici u Strazburu, koji su dugo tražili da izvršna vlast EU nastavi sa novim mehanizmom, pozdravili su ovu najavu aplauzom, piše Euronews.

Daniel Freund, član EP grupe Zeleni/EFA, pozdravio je to na Tviteru: "Dešava se. KONAČNO!"

Međutim, njemački zastupnik Zelenih, Rasmus Andresen, rekao je za Euronews da je mehanizam vladavine prava trebao biti pokrenut ranije.

„Jedan od razloga zašto je Orban jak kao što jeste je taj što mnogi u Briselu nisu naučili lekcije u prošlosti i zapravo su ga podržavali u prošlosti, a sada zaista moramo da ubrzamo pitanja poput mehanizma vladavine prava, ali i kada su u pitanju druge sankcije koje možemo učiniti protiv Mađarske i Viktora Orbana", rekao je Andresen.

Zastupnici EP su prvi put odobrili uredbu o mehanizmu vladavine prava u decembru 2020., nakon čega je uslijedilo intenzivno cjenkanje na nivou Vijeća, pri čemu su Mađarska i Poljska zahtijevale da se razvodni i prijete da će staviti veto na budžet bloka zbog toga. Dvije zemlje su potom taj mehanizam uputile Evropskom sudu pravde, koji je u februaru presudio da institucije EU mogu da povežu finansiranje sa državama članicama za poštovanje vladavine prava. Ovo saopštenje dolazi samo dva dana nakon što je Viktor Orban, mađarski nacionalističko-populistički lider, osvojio četvrti uzastopni premijerski mandat. Njegova stranka Fides je osigurala 53% glasova i dvotrećinsku "supervećinu" u parlamentu. Orban, koji je svoju karijeru izgradio na razbijanju EU, opisao je svoju pobjedu u nedjelju uveče kao "toliko veliku da je možete vidjeti s mjeseca, a svakako je možete vidjeti i iz Brisela".

Upitana da li će Komisija pokrenuti mehanizam protiv Poljske zbog njenog suzbijanja nezavisnosti pravosuđa, von der Leyen je rekla da je Brisel iznio "tri reformska zahtjeva", koje je od Varšave zahtijevao i ECJ. To su ukidanje disciplinskog vijeća za sudije, reforma disciplinskog režima i proces "reinformisanja nezakonito razriješenih sudija". Ona je rekla da Varšava mora da iznese u parlament zakon koji će ispuniti tri kriterijuma, ali nije dala rok za poljsku vladu - do kada će strpljenje Komisije isteći i mehanizam uslovljavanja će biti pokrenut.

ECJ je naložio Varšavi da plaća rekordnu kaznu od milion eura dnevno u oktobarskoj presudi zbog njenog odbijanja da suspenduje kontroverzno disciplinsko vijeće sudija njenog Vrhovnog suda. Holandska europarlamentarka Sophie in 't Veld kaže da treba poduzeti akciju i protiv Varšave.

"Zabrinuti smo što Komisija pregovara sa poljskom vladom, dok se o vladavini prava ne bi trebalo pregovarati. Ne pregovara se o nezavisnosti pravosuđa", rekla je In't Veld za Euronews.

Šefica komisije bila je u EP kako bi ponovila svoje djelovanje od početka mandata i iznijela svoje prioritete. Najviši diplomata EU Josep Borrell trebao je u međuvremenu obavijestiti članove EP o sigurnosnim planovima bloka i razgovarati o Strateškom kompasu koji su lideri odobrili na samitu prije 10 dana. Dokument ima za cilj da ocrta zajedničku odbrambenu i sigurnosnu strategiju za odgovor na vanjske prijetnje i planira stvaranje zajedničke brze intervencije do 5.000 vojnika.