Poker NATO-a i Rusije, agresija na Ukrajinu (ne)može postati globalni sukob

Ministri zemalja članica NATO-a sastali su se prošle sedmice u Bruxellesu kako bi raspravili koliko daleko trebaju ići u pružanju vojne pomoći Ukrajini, piše BBC.Izazov za NATO tokom čitavog ovog sukoba je u tome koliko podrške dati svojoj saveznici Ukrajini da se obrani od agresora, a da ipak čitav savez ne bude uvučen u sukob s Rusijom.

Ukrajinska vlada eksplicitno je tražila vojnu pomoć.Kako bi uopće imala ikakvu šansu odbiti nadolazeći ruski napad na istočnu regiju Donbas, poručuju iz ukrajinske vlade, hitno su im potrebni sistemi Javelin, NLAW (najsavremenije lako protivtenkovsko naoružanje), Stingeri i protivtenkovski i protivzračni projektili Starstreak koje je ukrajinska vojska već uspješno koristila tokom ovog sukoba, prenosi "Jutarnji list". 

Nova pošiljka već stiže, no Ukrajina traži još. Želi tenkove, borbene avione, dronove i napredne sisteme protivzračne obrane kako bi se odbranila od ruskih sve učestalijih zračnih napada i dalekometnih projektila koje uporno gađaju ukrajinska skladišta goriva i drugog potrebnog materijala.

Predsjednik Putin je još na početku ovoga rata podsjetio da Rusija ima nuklearno naoružanje koje je podigla na višu razinu spremnosti.

Amerikanci nakon toga ipak nisu primjetili bilo kakvo kretanje ruskih nuklearnih bojevih glava izvan njihovih skladišta, no Putinova prijetnja je svakako ostavila traga. On je, zapravo, rekao: 'Rusija ima ogroman nuklearni arsenal i nemojte niti pomišljati igrati se s nama.'

Ruska vojna doktrina dopušta ranu upotrebu taktičkih nuklearnih bojnih glava kratkog dometa na bojnom polju, jer zna da Zapad ima veliki otpor prema nuklearnom oružju koje nije korišteno već 77 godina.

Strateški planeri NATO-a zabrinuti su da je jednom kad je nuklearni tabu prekršen, pa čak i ako je šteta ograničena na lokalizirane mete na bojnom polju u Ukrajini, rizik da sve eskalira u nuklearni sukob Rusije i Zapada znatno povećan.

Pa ipak, kako na vidjelo izlaze zvjerstva koja su očito počinili ruski vojnici, NATO-ova odlučnost postaje manje kruta, a njegove inhibicije se tope. Češka je već poslala tenkove, doduše zastarjele T72 iz sovjetskog doba, ali oni su prva država NATO-a koja je to učinila. Slovačka šalje svoje raketne sisteme protivzračne obrane S-300. Oba poteza bi se na početku rata činila nevjerovatno rizičnima.

Britanski zastupnik Tobias Ellwood, član parlamentarnog odbora za odbranu, jedan je od onih koji vjeruju da je Putin blefirao kad je podigao razinu spremnosti svog nuklearnog naoružanja, te da bi NATO trebao učiniti više.

'Previše smo oprezni kad su u pitanju sisteme naoružanja koje smo spremni dostaviti', kaže. 'Trebamo zauzeti snažniji stav. Ukrajincima dajemo dovoljno da prežive, ali ne i da pobijede. To se mora promijeniti.'

No kako bi, zapravo, ovaj rusko-ukrajinski rat mogao prerasti u širi evropski sukob koji će uvući i NATO? Postoji više potencijalnih scenarija o kojima će, bez sumnje, pomno razmišljati zapadni ministri odbrane.

Mnogi se pitaju što zadržava NATO da pošalju više pomoći? Odgovor je: eskalacija. Rizik da će Rusija upotrijebiti taktičko (kratkog dometa) nuklearno naoružanje ili da će se konflikt proširiti izvan granica Ukrajine u širi europski rat, nešto je o čemu europski lideri stalno razmišljaju, a ulozi su jako visoki.

Ovo su tri potencijalna scenarija:

1. ukrajinske snage iz Odese ispaljuju projektile kojim ih je opskrbio NATO i pogađaju ruski ratni brod u Crnom moru pri čemu gine gotovo 100 ruskih vojnika i mornara. Smrt tako velikog broja ljudi u jednom napadu bio bi događaj bez presedana i Putin bi bio pod pritiskom na neki način odgovoriti.

2. Ruski strateški projektil pogađa konvoj vojne opreme koji iz neke NATO zemlje, poput Poljske ili Slovačke, ulazi u Ukrajinu. Ako bi bilo žrtava s NATO-ove strane granice, u tom bi se slučaju mogao aktivirati član 5 Sjevernoatlantske povelje te bi čitav savez stao u odbranu napadnute članice.

3. Uslijed žestokih borbi u Donbasu, događa se velika eksplozija industrijskog postrojenja pri čemu se otpuštaju otrovne hemikalije i plinovi. Iako se nešto slično već dogodilo, nije prijavljeno da je iko poginuo. No ako bi to rezultiralo masovnom pogibijom kao što je bio slučaj u Siriji, kad je u Guti upotrijebljen otrovni plin, i da se ustanovi da su za napad krivi Rusi, NATO bi bio primoran odgovoriti.

Naravno, moguće je da se niti jedan od ovih scenarija ne ostvari.

No, iako su zapadne nacije pokazale rijedak stepen jedinstva u svojoj reakciji na rusku invaziju, postoje oni koji misle da su ovo tek puke reakcije i da se ne promišlja dovoljno o tome kako bi sve moglo završiti.

'Veće strateško pitanje je da li naša vlada tek upravlja krizom ili ima neku stvarnu strategiju', kaže jedan od najiskusnijih britanskih vojnih oficira koji želi ostati anoniman. U potonjem slučaju, trebalo bi razmišljati o tome kako sve skupa privesti kraju, dodao je.

'Ono što ovdje pokušavamo postići jest pružiti Ukrajini svu pomoć koju možemo, a da to ne izazove Treći svjetski rat. Problem je u tome što je Putin bolji igrač pokera od nas.'

Zastupnik Tobias Ellwood se slaže.'Rusija vrlo učinkovito prijeti eskalacijom. Prestrašeni smo jer ne možemo kontrolirati eskalacije.'