KRENULO I TUŽILAŠTVO Podsjećamo na sabrana (ne)djela Tadić, prve tužiteljice s Crne liste

Piše: A. Čorbo-Zećo

Bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić koja je razriješena dužnosti glavne tužiteljice našla se na  crnoj listi SAD-a. Ona je prva osoba iz Tužilaštva BiH, kojeg mnogi prozivaju rak-ranom ovog društva, a da se zvanično našla pod sankcijama SAD-a. Ranije je iz pravosuđa to bio Milan Tegeltija.

Kada je riječ o Gordani Tadić, navedeno je da su sankcije njoj uvedene  zbog zloupotrebe položaja. Podsjetimo, Tadić je u periodu od 2019. do 2021. godine obnašala poziciju glavne tužiteljice BiH, a sa koje ju je smijenilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) zato što zbog političkih i ličnih razloga nije dodijelila tužiocima predmete putem automatskog sistema raspodjele, navodi se u objašnjenju Ministarstva.

Tadić je svoju poziciju glavne tužiteljice koristila za svoje lične i porodične interese, ističe se.  Tadić je također bila uključena u procese koje potkopavaju demokratiju na području Zapadnog Balkana.

I tako su nam u SAD-u nabrojali ono što mediji godinama u BiH pišu, a posebno ističući političke mentore Tadićke za vrijeme njenog rukovođenja Tužilaštvom BiH.

Podsjećamo, zvanično prema odluci Disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH.

Ali uvijek se mora imati na umu sve ono zbog čega je Tadić ovu pravosudnu instituciju udaljila miljama od onoga što se zove pravo i vladavina prava. 

Njoj se na teret stavlja i da je kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka propustila osigurati pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Podsjećamo, na funkciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH Tadić je imenovana 28. septembra 2016. zamijenila je tada, također, smijenjenog Gorana Salihovića, kojem se trenutno sudi zbog zloupotrebe položaja. 

Vršiteljica dužnosti bila je pune dvije godine, dok je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019.

Po preuzimanju dužnosti, Tadić je odmah frapirala izjavom da ona “misli da korupcija nije sistemski problem”. Da to nije bio lapsus dokazala je u godinama svog rukovođenja, jer u BiH još uvijek nema velikih slučajeva korupcije, a naknadno ih je najavljivala u Parlamentu BiH.

Ne trebate biti tužilac da znate, a na šta upozorava i međunarodna zajednica već godinama na sve prisutniju i rasprostranjeniju korupciju u BiH. 

Koliko su radili možemo vidjeti u najsvježijem slučaju u vezi afere s farmaceutskom mafijom i tenderima u RS-u. Hapšenja traju dva dana i to po nalogu Republičkog javnog tužilaštva, specijalnog odjela za korupciju, organizovani i teže oblike privrednog kriminala MUP Republike Srpske, a prijava o ovom slučaju u Tužilaštvu BiH stoji godinu dana!

Tužilaštvo BiH je, u vrijeme mandata Tadić, posebno bilo sklono Miloradu Dodiku, pa je tako obustavljena i istraga protiv Dodika u slučaju referendum o 9. januaru. 

Podsjećanja radi, Goran Salihović je suspendiran četiri sata nakon što je pokrenuo istragu o provedbi referenduma u RS 2016. godine. Za razliku od njega VSTV nije odmah zabranio Gordani Tadić obnašanje dužnosti. Kasnije će ta istraga oko Dodika i referenduma biti okončana bez optužnice

Krivične prijave i negiranje genocida i nakon donesenog zakona te raspirivanje nacionalne mržnje nikada nije bilo dovoljno da Tužilaštvo poduzme konkretnije mjere i podigne optužnicu, kao što su to učinili u slučaju Jasmina Mulahusića i Fatmira Alispahića.

Povezanost Gordane Tadić sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, koji je blizak Miloradu Dodiku, kojeg opet u Tužilaštvu BiH štite od svake moguće odgovornosti vidimo i u slučaju 'Ikona'.

Tužilaštvo nam maže oči pričom kako je formiran predmet, a u Tužilaštvu BiH se sve glasnije smiju, jer postupajuća tužiteljica još nije odredila ni krivično djelo! I sam Dodik se ismijavao sa predmetom Ikona potpuno siguran da neće biti procesuiran. 

Nikad nije rasvijetljeni ni napad na Aleksandra Vučića u Potočarima. Svako malo Dodik to pitanje aktivira i maše s tim da je napad na tadašnjeg premijera Srbije u Potočarima bio organiziran. 

Dodik to ocjenjuje kao napad koji je ozbiljno ugrozio srpsko-bošnjačke odnose, i da Bošnjaci nisu prihvatili Vučićeve iskrene namjere za pomirenjem, te da je napad bio pripremljen.

A, Tužilaštvo svojim nečinjenjem u ovom slučaju daje mu argumente da i dalje truje javnost u BiH.

Istraga je još otvorena i protiv Rajka Vasića, člana Glavnog odbora SNSD-a, a zbog njegovog tweeta na dan obilježavanja godišnjice srebreničkog genocida: “Nešto mislim, ako toliko volite taj genocide nad vama, sačekajte sljedeću priliku”.

Predmet je formiran u julu 2018., i od tada javnosti više ništa nije saopćeno tim povodom iz ove pravosudne institucije. 

O eventualnom procesuiranju Milana Tegeltije, bivšeg predsjednika VSTV-a ni govora nema, iako svakodnevno sije govor mržnje s društvenih mreža. 

Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić posebno se 'istakla' i kada je riječ o epilogu predmeta ratnih zločina iz "A" kategorije. 

Uprkos zahtjevu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nikad precizno nije dostavilo tražene informacije o tim predmetima. 

Tužilaštvo BiH nastoji izvršiti reviziju rada Haškog tribunala kroz montirane procese i na taj način umanjiti najteže zločine, a koje su počinile susjedne države na prostoru BiH.

Tužilaštvo još nikada nije objasnilo zašto prvo nije riješilo predmete A liste Haškog tribunala, a započelo je niz procesa, mahom protiv Bošnjaka, koji nisu bili na toj listi.

Dolaskom Gordane Tadić na poziciju glavne tužiteljice BiH došlo je do masovnog podizanja optužnica protiv pripadnika Armije i policije Republike BiH. Analiza tih optužnica je veoma jednostavna i slikovita.

Tamo gdje je Armija Republike Bosne i Hercegovine napravila najveće uspjehe i porazila agresorsku Vojsku Srbije i Vojsku samoproglašene Srpske BiH uslijedile su optužnice za UZP i navodne zločine nad civilnim stanovništvom. 

S druge strane, Milomir Savčić, optužen za genocid, zahvaljujući Tadić nije uhapšen na vrijeme, pa sada je u bijegu, što je tipičan primjer nemara u radu.

I dok predstavnici međunarodne zajednice ponavljaju o potrebi da tužilačke institucije funkcionišu bez političkih utjecaja, djelima nam Tužilaštvo BiH svakog dana dokazuje svoju političku zavisnost.

Reforma pravosuđa je potreba društva i države u kontekstu našeg evropskog puta i općih zahtjeva građana za pravdom. Jer bez pravde nema istine, a ona sada najviše treba građanima Bosne i Hercegovine.

U posljednjih nekoliko godina jedan od nosećih stubova vlasti države BiH ozbiljno je uzdrman zahvaljujući prije svih glavnoj tužiteljici Gordani Tadić i njenim pojedinim saradnicima, a njen odlazak pod sankcije znak je budućim garniturama da je vrijeme za ozbiljan rad!