ZBUNJENI I EKSPERTI IZ HAGA 'Vikić' novi dokaz revizionizma Tužilaštva, na redu Dobrovoljačka!

Pipe: Amina Čorbo-Zećo

Dragan Vikić, Jusuf Pušina, Nermin Uzunović zvani Šok i Mladen Čovčić zvani Rogatica su prvostepenom presudom Suda Bosne i Hercegovine oslobođeni optužbi za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, odnosno ubistvo osam pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u sarajevskom Velikom parku 22. aprila 1992. godine.

U obrazloženju presude, predsjedavajući Sudskog vijeća Zoran Božić rekao je da nije dokazano da su Uzunović i Čovčić učestvovali u ubistvu vojnika JNA u Velikom parku, kao ni da su tijela kasnije prevezli na Darivu, gdje su i zapaljena. Dodao je da Državno tužilaštvo nije dokazalo ni da su Vikić i Pušina znali ili mogli znati kako su njihovi podređeni počinili ubistva i propustili da kazne počinioce.

A suprotno onome što nije dokazano, Tužilaštvo BiH dokazalo je još jednom da se bavi revizionizmom. 

A i u rezoluciji Evropskog parlamenta vlasti BiH su potaknute da ubrzaju učinkovito procesuiranje ratnih zločina u skladu s revidiranom nacionalnom strategijom, te se osuđuje bilo koja vrsta historijskog revizionizma, secesionističke retorike i srodnih djela, te poricanje ili veličanje ratnih zločina. 

Dakle, i Brisel je prepoznao nerad Tužilaštva, a to su sada i javno obznanili. Javno osuđujući bilo koju vrstu historijskog revizionizma poslana je jasna poruka Tužilaštvu BiH na čijem je čelu tada bila Gordana Tadić, sada tužiteljica na crnoj listi SAD. 

Njena igra pročitana je i van granica BiH. Ono o čemu je Patria, a i brojni drugi mediji pisali Brisel je sročio u rezoluciji.

Iz povjerljivih zvora u Evropskoj komisiji saznajemo da se sve informacije o protuzakonitim aktivnostima Suda i Tužilaštva prate kroz lupu, o čemu svjedoče sve češće priče o novim crnim listama, a na kojima će se naći upravo ljudi iz pravosuđa.

I kroz najnoviju presudu Vikiću i drugima jasno je da Tužilaštvo BiH nastoji izvršiti reviziju rada Haškog tribunala kroz montirane procese i na taj način umanjiti najteže zločine, a koje su počinile susjedne države na prostoru BiH. 

Upravo iz tih motiva i ponovo se otvara slučaj Dobrovoljačka, sve po političkom nalogu, a Hag je jasno rekao da je sve to bio legitiman vojni cilj!

I dok uz montirane optužnice i lažne svjedoke pojedini tužioci rade po političkim nalozima, svjesni da im je cilj izjednačiti strane, ali ne mogu još uvijek da shvate da se karakter rata ne može i neće izmijeniti. Ali, mrcvarenje pripadnika Armije RBiH, i sve češće zvučnih imena po sudskim klupama, zbog komandnih odgovornosti, ne mogu proći više tek tako.

Jer, još nikada naprimjer nismo dobili podatke o predmetima sa A liste Haškog tribunala. 

Predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini – EU, SAD-a i OSCE-a – ključnim smatraju da sve razine vlasti u BiH osiguraju da pravosuđe procesuira slučajeve ratnih zločina neovisno, nepristrano, profesionalno i transparentno, da taj proces mora biti oslobođen politiziranja, uz puno poštivanje konačnih i obavezujućih odluka suda i uvažavanje činjenica koje su već utvrđene pred domaćim i međunarodnim sudovima, što se posebno odnosi na presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Ako je to tako, a piše da jeste, otkud onda slučaj Dobrovoljačka ponovo u Tužilaštvu, kako to da se Naseru Oriću sudilo za već presuđeno djelo!?

Kako to da optuženici za genocid poput Milomira Savčića 'pobjegnu' u drugu zemlju (čitaj Srbiju) dok se Atif Dudaković ne smije pojaviti na skupu neke godišnjice. Nije zgoreg podsjetiti da je postupajuća tužiteljica u ovom slučaju Vedrana Mijović u Beogradu lično od Vučića primila priznanje za pokojnog oca.

Treba li više spominjati izjavu tužioca Vladimira Simovića koji je u sudnici kazao da optužnicu u slučaju Čemerno podiže po nalogu Narodne skupštine RS-a.

Kakvi su to dvostruki aršini iz kojih raste nepravda i potpuno nepovjerenje u pravosuđe. Govorio je o tome i glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) Serge Brammertz koji je nedavno u Sarajevu upozorio kako hiljade počinitelja ratnih zločina na području bivše Jugoslavije još uvijek nije procesuirano a kritizirao je i zloupotrebu instituta dvojnog državljanstva kojim takve osobe izbjegavaju pravdu.

Na upit Patrije je li svjestan koliko javnost ne vjeruje Tužilaštvu BiH, koje ‘ruši’ dostignutu pravdu iz Haga, te kako komentira činjenicu da se pod političkim pritiskom ponovo otvara istraga o Dobrovoljačkoj ulici, za koju je i Hag kazao da je legitiman vojni cilj Brammertz kaže:

„Bilo bi daleko od istine da kažem da su istrage u vašoj zemlji savršene, daleko je od toga, ali ja ovdje dolazim već 14 godina i ovo što vidim kada je riječ o nijekanju genocida situacija je gora nego što je bila ranije. Istovremeno što se tiče suđenja za ratne zločine tu je bilo dobrih pomaka. Mi smo u Hagu podigli optužnice protiv 161 lica, ali ta brojka je još uvijek mala u odnosu na više hiljada koje se mogu optužiti u BiH. 

Postignut je određeni napredak u istragama u BiH, ali mi smo samo djelomično zadovoljni, jer bismo htjeli da se vodi više istraga na srednjoj i višoj razini. Mene brine više saradnja na regionalnom nivou, posebno s Hrvatskom. Nekoliko desetaka osumnjičenih je pobjeglo u Srbiju i Hrvatskoj, dolazimo u situaciju kada se istrage obustavljaju. Ali ja kao tužilac smatram poraznim da osumnjičeni mogu prijeći svega nekoliko kilometara i biti van pravde“, kazao je Brammertz.

Na sceni gledamo tek pojedince koji svojom borbom skreću pažnju javnosti na ove pravosudne užase. 

A, situacija se komplikluje i više ne može biti sve pitanja dobre volje onih koji sude. Vrijeme je za odgovornost onih koji tuže bez pravde i građane dovode u začarani mračni krug, u kojem se izgube i eksperti iz Haga.