Članak

KOJI LI SU PRAVNI ARGUMENTI Sud BiH potvrdio optužnicu u slučaju Dobrovoljačka!

Nakon što je Sud vratio na doradu optužnicu, iako iz Tužilaštva kažu da se to nije desilo, optužnica je danas i potvrđena.

(Patria) - Sud BiH potvrdio je optužnicu Tužilaštva BiH protiv 10 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja 1992. godine.

Optužnicom su obuhvaćeni Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

Uz optužnicu predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

Nakon što je Sud vratio na doradu optužnicu, iako iz Tužilaštva kažu da se to nije desilo, optužnica je danas i potvrđena.

Istraga o događajima u Dobrovoljačkoj ulici je obustavljena 17. januara 2012. godine, ali je otvorena ponovo 2018. godine zbog sumnje da je počinjen ratni zločin. Odnosno, istraga je provedena zbog sumnje na ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarobljenika te zbog sumnje na krivično djelo protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja.

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".

Događaji iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu (danas ulica Hamdije Kreševljakovića) smatraju se ključnim za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Tu je došlo do sukoba pripadnika JNA i Teritorijalne odbrane BiH, međutim i danas se špekuliše o broju ubijenih.

Srpski politički predstavnici smatraju da su ubijena 42 pripadnika JNA od kojih 32 Srbi, šestorica Hrvati, dvojica Bošnjaci i dvojica Albanci. Međutim, Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.


Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjih vojnika Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik i zarobljenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića kojeg su pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.

SLUČAJ DOBROVOLJAČKA
Zašto je kolona JNA bila legitimna vojna meta? Presude iz Haga kao dokaz međunarodnog sukoba
Tako je kolona vojnih vozila JNA, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji, a u koloni je bila 261 osoba. Uprkos naređenju da se obustavi vatra, kojeg je izdao general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju su stradali vojnici bivše JNA.

#BiH