(Patria) - Premijer Hrvatske Andrej Plenković danima se već ne oglašava o Izbornom zakonu BiH. Jedan od razloga te šutnje leži u činjenici da je imao prevelika očekivanja od predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela koji je prošlog petka i subote boravio u BiH. Iako je Michel obavio sastanke sa Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, predsjednicima HDZ BiH i SDA nakon sastanka nije se dogodilo ništa značajno.
Jedan od najavljenih scenarija je da se održi sastanak u Briselu na kojem bi se razgovaralo o evropskom putu BiH i ispunjenju 14 prioriteta. Čak postoji mogućnost da se odredi nekoliko najprioritetnijih koje bi BiH ispunila, a nakon čega bi dobila status kandidata.
U isto vrijeme pomalo neobično je da neko mišljenje nije dao i Plenković nakon Michelove posjete. Iako je imao niz susreta sa brojnim zvaničnicima proteklih dana, nije delegirao i temu Izbornog zakona u BiH. Kada je 19. maja najavljivao dolazak Michela u BiH kazao je kako će se fokus staviti na "Izborni zakon BiH i neravnopravan položa Hrvata u BiH" što se nije dogodilo. Naprotiv, Michel je nakon sastanka u Predsjedništvu BiH govorio o novom zamahu na evropskom putu BiH i pomoći Zapadnom Balkanu i funkcionisanju državnih institucija.
Na određeni način Plenković je doživio fijasko, a uporedo se mora obračunavati sa Zoranom Milanovićem koji uslovljava NATO put Finske i Švedske izmjenama Izbornog zakona BiH. Takav stav već ima implikacije na status Hrvatske među članicama NATO-a i EU.
Samo Plenković zna koliko se mora crveniti pred kolegama u svijetu i kao premijer Vlade RH objašnjavati zašto se predsjednik Hrvatske bavi ucjenama i blokadama, a koje se tiču unutrašnjeg pitanja druge suverene i nezavisne države. Isto tako, Plenković je prema onome što se može iščitati iz njegovih izjava mišljenja da takav Milanovićev stav nanosi štetu i Hrvatskoj ali i Hrvatima u BiH.
Kako on to vidi, dok je uspio na stolove evropskih zvaničnika delegirati pitanje Izbornog zakona pa za te potrebe i „crtajući mapu BiH“, s druge strane Milanović čini štetu svim Hrvatima.
"Ukoliko neke hrvatske političke stranke u BiH misle da će im Milanovićeva politika prijetnji blokadom pomoći, nažalost nisu u pravu", kazao je Plenković u obraćanju medijima 19. maja.
"Dakle, politička agenda nije pomoći njima, nego iskoristiti i zlorabiti težak položaj Hrvata u BiH da bi se naštetilo HDZ-u u Bosni i Hercegovini, da bi se dovelo do razlika pa možda i raslojavanja u okviru Hrvatskog narodnog sabora, oslabila politička baza u Bosni i Hercegovini, a najviše naštetilo HDZ-u i našoj Vladi u Hrvatskoj", poručio je ustvrdivši kako je to bit Milanovićeve inicijative.
Premijer Plenković pritom naglašava da se do rješenja cijele situacije u BiH, odnosno promjene Izbornog zakona, mora doći dogovorom s drugim akterima u BiH, posebno u Federaciji, uz podršku međunarodne zajednice, na čemu Vlada intenzivno i kontinuirano radi.
"Trebamo štititi interese Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali na jedan mudriji način, ne na ovakav način. Da smo sjeli i na vrijeme se dogovorili koje mi to mehanizme i u kojem trenutku imamo i kako da ih iskoristimo, mogli smo biti puno pametniji. Sada smo se doveli u poziciju da naši partneri u Europskoj uniji zbog njegovih izjava na nas gledaju čudno. Oni na Vladu gledaju – možete li vi to nekako riješiti, da ne čujemo ovo što čujemo", kazao je Plenković.