Harbaš: Moguće je da se pelet uskladišti i čeka prestanak zabrane izvoza

SARAJEVO, (Patria) - Brojne države Evrope okreću se uglju zbog nestašice plina prouzrokovane ratom u Ukrajini. Brojna poskupljenja na dnevnoj bazi opterećuje građane, ali postavlja se pitanje i za neophodne energente pred neizvjesnu zimu. Koliko će povećanje cijena plina utjecati na snabdijevanje ovim energentom?

“Ne bi trebalo doći do problema u snabdijevanju gasom, ali su upitne cijene. Dok traje rat u Ukrajini možemo i u naredom periodu očekivati rast cijena. Mi nemamo rezervne prirodnog plina i zima će biti upitna samo zbog cijena. Okretanje ka domaćem izvorima neophodno, mi decenijama govorimo o uštedama energije i činjenica je da se kasni i nije pet do 12 već 12 i 10”, kaže stručnjak za energiju Nihad Harbaš.

Harbaš je naglasio da je Bosna i Hercegovina energetski siromašna država i da se više od 10 posto budžeta troši na energente.

“Svi prelaze na alternativu i firme koje stavljaju solarne panele kako bi proizvodili struju, loša zakonska regulativa pravi im probleme u realizaciji. Ako pogledamo cijene nafte, kad poskupe derivati sve poskupi. Pelet je poskupio. Kako će to dugoročmo utjecati ako se zabrani izvoz peleta? Ne zaboravimo da se pelet može skladištiti, sigurno će ga skladištiti i kada se ukine zabrana dalje izvoziti i biće skuplji. To je diskriminacija jednog sektora. Zamislite da svima zabranimo izvoz, a od toga žive firme, na ekonomiju će se odraziti loše”, kaže Harbaš.

“Uvijek kasno rješavamo probleme”

Mišljenja je da BiH uvijek kasno rješava ovakvu vrstu problema.

“I ovo su kratkoročna rješenja Vlade i izazvat će haos na tržištu. Treba usvojiti Zakon o šumama i tako bi proizvođači mogli doći do peleta, koristiti drva za ogrjev. Vraća se stanovništvo uglju i drugim konvencionalnim izvorima energije. U sektoru šumarstva treba uspostaviti legalno poslovanje. Bojim se da smo u mnogim stvarima zakasnili”, poručio je Harbaš.