Hrvatski i srpski lobisti nisu ubili ideju građanske BiH, ne smiju ni bošnjački političari

Piše: Ernad Metaj

Tokom rasprave o Rezoluciji o BiH u njemačkom Bundestagu poslanik SPD -a i jedan od autora Adis Ahmetović je istakao kako su rasistički napadi na tekst dokaz da se njime pogodilo. U 22 tačke se konstatuje da je propao koncept konstitutivnih naroda i da se mora imati jedan glas za sve u BiH.

- Uvijek je važno graditi mostove a fundament je naš demokratski poredak. BiH želi konstrukciju na slobodi, blagostanju i stabilnosti. Zbog toga je ovaj zahtjev važan za osiguranje budućnosti ove mlade demokratije, poručio je Ahmetović.

Rezolucija je očekivano usvojena, baš kao što je nekoliko dana ranije Evropski parlament još jednom potvrdio da za konstitutivnost u njegovim izvještajima nema mjesta.

- Konstitutivnost i korupcija su dva oka u glavi. Ovo društvo ako želi naprijed mora odbaciti i jedno i drugo, nakon sjednice Evropskog parlamenta poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić i najavio nastavak borbe za građansku BiH.

U Susjednoj Hrvatskoj ne kriju da se tome protive. Problem je samo što njihove stavove neozbiljnim čine ljudi poput predsjednika države Zorana Milanovića, a čini se više evropske parlamentarke Željane Zovko. Njene istupe danas je oštro kritikovala bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić. Naime, Zovko je javno izgovorila kako se Hrvatska bori protiv građanske BiH pokušavajući objasniti da je to jugoslovenski model većine.

- Kako čovjek isti čas ne umre od sramote kad ovo izgovori? Kakva YU građanska država?! Jednostranački politički sistem! Ili politički nepismena ili misli da su svi idioti. Mi podržavamo BH kao građansku državu s dodatnom zaštitom kolektivnih etničkih prava, zaključila je Pusić.

Očigledno je da u EU ne pije vode pokuašaj hrvatskih političara, ali i predsjednika SNSD -a Milorada Dodika, koji je njemačkom rezolucijom zajedno sa predsjednikom HDZ označen glavnim krivcem za stanje u BiH, da vezanjem građanske države za dominaciju Bošnjaka, ili kako kažu muslimana, probude senzibilitet protiv tog koncepta. Jedino su to uspjeli kod radikalnih desničara poput mađarskog premijera Viktora Orbana koji skoro i da ne krije fašizam prvenstveno oslikan kroz odnos prema ljudima druge vjere.

Politike iz BiH, onaj dio koji se bori da svi ljudi budu jednaki za sada u bitkama na međunarodnom planu bolje stoji. Dodiku nisu pomogli skupi lobisti, a Čoviću hrvatska diplomatija. Na to je tokom ove godine upozorio Marijan Pavliček, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Hrvatskih suverenista.

- Ne smijemo sebi dozvoliti da danas bošnjački političari imaju veći utjecaj u Evropskom parlamentu od hrvatskih političara koji su sastavni dio Evropske unije od 2013. godine. To je onda poraz hrvatske diplomatije i hrvatske politike. To treba otvoreno reći, da ti probošnjacki elementi te građanske BIH da imaju itekako veliki utjecaj među pojedinim grupacijama i eurozastupnicima, izstakao je u jednom od svojih istupa.

Oko BiH svima je jasno šta se događa, problem je što se unutar države pojedinim političarima iz Sarajeva ni klinom u glavu ne može utjerati da se državotvorna politika ne vodi podilaženjem etnonacionalistima, posebno ako su njihove skrivene namjere dalje dijeliti BiH, kroz legitimizaciju „trećeg entiteta“. BiH ipak nije od Kozje Ćuprije do Marijin dvora, niti je sarajevska općina Centar vrijednija nego 10 ostalih u BiH.

Zato su u ovom trenutku za BiH važne dvije stvari. Komšić ne smije biti žrtva bitke za člana predsjedništva BIH iz reda bošnjačkog naroda, niti Pokret za državu u RS -u smije biti žrtva političkih sujeta koje nemaju veze sa brigom za opstanak Bošnjaka i Hrvata u RS -u.

Potpredsjednici SDP -a i SDA Vojin Mijatović i Edin Ramić bi trebali postati primjer kako se prevazilaze sujete i stranačkii antagonizmi u borbi za državu. Zahvaljujući njima u RS -u je stvorena jedan novi politički model koji bi trebalo preslikati na cijelu BiH. Pokret za državu je primjer političke mudrosti i spremnosti na kompromis kako bi se sačuvala jedinstvena BiH. Za početak pokazalo se da Dan državnosti može biti obilježen u Bana Luci.

Vojin, Edo i Željko zajedno gaze u borbi za NSRS. Denis, Željko i Vojin su dokaz da građanske opcije mogu imati kandidata za sva tri člana Predsjedništva BiH. Zbog Ustava koji je više puta u Sudu za ljudska prava u Strazburu označen diskriminatornim njih trojica još ne mogu tamo sjediti zajedno. Za promjenu toga važno je ne gušiti na domaćem terenu snage i pojedince koje po cijenu lične žrtve ne žele odustati od ideje jednakopravnosti svih građana BiH.

Oni koji ni nakon skoro trideset godina nisu u stanju spustiti zastavu na pola koplja u znak sjećanja na žrtve genocida, ali i svakog drugog zločina pokazujući tako saosjećanje sa svom žrtvom ne mogu ovu zemlju povesti naprijed. Kao što je Mijatović poručio ambasadorici BiH u Grčkoj za zastavu, tako važi i za priču o građanskoj BiH. Moglo bi nam biti žao, jer treba živjeti sa spoznajom da nismo spremni biti „čovjek“, već samo Srbin, Bošnjak, ili Hrvat.