Nema još mnogo vremena: Reduciranje ovlasti domova naroda polazišna osnova

Piše: A. Čorbo-Zećo

U iščekivanju protoka vremena od šest sedmica koliko je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dao političkim strankama da se dogovore oko izmjena Izbornog zakona BiH, nema naznaka da bi se neki pregovori mogli i održati. 

No opipljivo je, posebno nakon današnje izjave Željka Komšića, predsjednika Demokratske fronte da će polazišna osnova biti 'staro pitanje' - reduciranje ovlasti domova naroda.

Tačnije, polazišna osnova bi morala biti takva, ukoliko probosanske opcije žele imati smislenu poziciju u razgovorima pred Schmidtom. 

"Napori koji se ulažu kako bi se Dom naroda i političko odlučivanje iz BiH prenijelo u Zagreb iziskuju to da se probosanske, a posebno građanske opcije dogovore oko pozicije vezane za ulogu Doma naroda. Raniji ujednačeni stavovi o potrebi reduciranja ovlasti domova naroda dobra su polazna osnova za jedinstven stav po tome pitanju", kazao je Komšić.

Zvuči kao otvoren poziv SDP-u da se ponovno priključi ovakvim zahtjevima, jer je evidentno da se 'praznih ruku' ne smije pred Schmidta. A, vremena je sve manje!

Potpuno je jasno da će Schmidt uraditi ono što bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nije želio niti u ludilu, svjestan posljedica koje će nastati!

Očito je da su zemlje Zapada dovele Schmidta da provede ono što Inzko nije htio, a zbog čega je u konačnici, moguće i podnio ostavku.

No, hronologija pregovora u vezi izmjena Izbornog zakona BiH je takva da su u jednom momentu HDZ i Dragan Čović, čak i pristali na reduciranje. To je naročito bilo zanimljivo u kontekstu stava takozvanog Hrvatskog narodnog sabora, koji se oštro protivi reduciranju uloge Doma naroda.

Kasnije će se tom stavu priključiti i Elmedin Konaković, predsjednik NIP-a, koji smatra da se ne smije izjednačiti, tj. ukinuti asimetrija, uloga Doma naroda i Vijeća naroda u RS.

Podsjećamo, reduciranje uloge Doma naroda FBiH jedan je od osnovnih zahtjeva probosanskih stranaka, a prije svega SDP-a, DF-a i SDA.

Pored ostalih principa koji su se odnosili na izbor članova Predsjedništva BiH na temelju presuda Evropskog suda za ljudska prava, građanske stranke usaglasile su se i o potrebi reduciranja Doma naroda, sa čim je bio upoznat i Izetbegović.

Složili su se dakle da se unutar ograničene izmjene Ustava i izbornog zakona izvrši redefiniranje uloge domova naroda na federalnom i državnom nivou.

Ukoliko bi se ovlasti Doma naroda reducirale isključivo na mehanizam zaštite vitalnog interesa to bi u suštini značilo da se HDZ odriče blokada, što je malo vjerovatno da će učiniti.

Ukoliko bi sa druge strane reduciranje ovlasti Doma naroda značilo da o vitalnom interesu ne odlučuje Ustavni sud BiH nego klubovi naroda u Federalnom parlamentu, jasno je da se tu radi o još jednom pokušaju prevare od strane HDZ-a BiH, naravno pod uvjetom da do pregovora i dođe.

Ali, svakako probosanske stranke će morati što prije progovoriti jednim jezikom, bez obzira što predizbora kampanja uveliko traje! Država BiH mora biti ispred svakog stranačkog interesa!