INTERVJU Komšić: Građanska BiH je izlaz iz besmislene situacije, ali građani o tome odlučuju!

Razgovarala: Amina Čorbo-Zećo

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte u BiH u video intervjuu za BH Novinsku agenciju Patria govorio je o gorućim temama u BiH, ali i regionu.  

Vi ste, vrlo vjerovatno, ključ predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini i zato ću odmah na početku pitati o najvažnijoj temi u BiH – Izborni zakon. Je li zbilja ta reforma izbornog zakonodavstva toliko komplicirana da se zbog toga prijeti reorganizacijom BiH, pa čak i ugrožavanjem mira? Da budem jasnija šta to traži HDZ, a na šta vi nikad nećete pristati?

“Pa HDZ bi zapravo da se reformom izbornog zakonodavstva, nije više ni važno koji segment išao, da budu upisani i u Ustav i u Izborni zakon kao apsolutni pobjednici izbora, bez obzira na izborni rezultat, pravdajući to i pozivajući se na konstitutivnost naroda, pozivajući se na to da oni govore apsolutno u ime Hrvata itd. Dakle, ja nemam ništa protiv ravnopravnosti naroda, ali imam protiv da se neko upisuje na taj način u Ustav i Izborni zakon, bilo da je riječ o SDA ili HDZ-u, SDS-u, SNSD-u, bilo kome, bilo kojoj stranci DF-u, SDP-u...da se na taj način zabetonira njihova pozicija za vijeke vijekova. Oni se boje da zbog manjeg broja glasova, koji zbog svog političkog djelovanja, ne zbog brojnosti Hrvata, osvajaju na izborima, mogu ispasti iz nekih kombinacija za formiranje vlasti.

To je po meni nešto na šta nikad ne treba pristati.

Sada, hipotetički govorim, da vi uđete u HDZ, bismo li riješili pitanje Izbornog zakona?

Hipotetički govoreći i realno govoreći ja nikada neću ući u HDZ. Moja životna filozofija i način na koji sam odgojen nije takav da me može bilo ko satjerati u neku vrstu tora. Jedino što priznajem i poštujem u toj vrsti priče jeste ova zemlja, tj. BiH, mjesto gdje sam se rodio.

I prije nego što ćete istaknuti vašu kandidaturu govorili ste da nemate pravo odustati. Koliko je danas ljudima lakše objašnjavati važnost uspostave građanske države i uspostave principa u kojima neće postojati nejednaka vrijednost glasa u odnosu na 2013. godinu kada ste napustili SDP, baš zbog toga?

Do tada se nije pojavljivalo kao tema, na način kako se danas spominje. Bilo je priče o hrvatskoj samoupravi, kada je suzbijena ta priča o hrvatskoj samoupravi i svi znamo da su međunarodne snage učestvovale u tome kada je postalo jasno da se na taj način ne može realizovati ono što HDZ želi, oni su promijenili model ponašanja i model djelovanja. Pokušali su kroz tu priču o nejednakoj vrijednosti glasa, pozivajući se upravo na to da je Hrvata najmanje u BiH, na račun toga da glas jednog Hrvata treba da vrijedi više od bilo čijeg drugog. Ali, da budem precizan, ne čak ni Hrvata nego dijela Hrvata koji žive u krajevima gdje su Hrvati većina. Vi znate da HDZ jednostavno nije zanimao Hrvat u Sarajevu, Hrvat u Posavini, Hrvat u Republici Srpskoj, da su to oni jednostavno pustili niz vodu, da ih ne interesuju, ne obraćaju se tom svijetu. E, to je ono što je krenulo tada. Ja se sjećam tog trenutka kada je Čović rekao, ali to je 2012., da ako ne uspije to što je dogovarao s Lagumdžijom, oko nejednake vrijednosti glasa, da on ide do kraja. I evo gdje smo danas, pokazuje nam da je spreman da ide do kraja, hoće li stati, hoćemo li ga uvrijediti i njega i one koji mu pomažu, da je to potpuno sulud put i da ne vodi nigdje, da vodi daljoj etničkoj svađi u BiH i u nesigurnost i nestabilnost. Ne znam vidjet ćemo to ovisi od ljudi i glasača, prije svega kome će dati podršku, da nastavi tu priču ili kaže uredu dat ćemo to Čoviću. To je sada suština politike, hoćete li mu reći ne može ili će biti neko ko će reći – uredu dajte mu to što traži.

A, šta ćemo ako pobijede oni koji će ipak reći – evo ti ono šta tražiš?

Desit će se upravo to! HDZ će dobiti svoj virtualni treći entitet sa perspektivnom da se to nikada više ne može promijeniti, jer neće moći tu situaciju mijenjati sutra demokratskim putem, kroz Parlamentarnu skupštinu. Izbori će postati poprilično besmisleni, iskreno da vam kažem. Uvijek će se znati ko je tu pobjednik i vjerovatno bi u ovom dijelu BiH gdje ne postoji takva klima homogenizacije to bi tada nastalo. Došli bismo u poziciju da nam se desi sve ono što nismo dali da nam se desi u ratu.

Napominjete da se volja naroda koju pokažu na izborima mora poštovati i to govorite dosta relaksirano, za razliku od nekih vaših oponenata, koji čak ne vjeruju ni u Inicijativu million ljudi za građansku BiH, kažite nam šta je zapravo ta inicijativa? Ima li u BiH milion takvih ljudi?

Ovako ja to gledam. Bit će onako kako narod u ovoj zemlji želi. Bilo to nama pravo ili ne bilo. Bilo to čak i historijski ispravno ili ne. Narod odlučuje i nek narod odluči. To je zapravo jedini smisao demokratije kako je danas shvatamo. Reći će narod na kraju i nama koji vjerujemo u ideju građanske BiH jesmo li krenuli pogrešnim ili pravim putem. Ono što mi očekujemo jeste da ta priča o građanskoj BiH, koja jeste izlaz iz ove dosta besmislene situacije, situacije stalnog nekog konflikta, a po meni je to jedini put da izađemo iz te priče. Naravno, neće se desiti preko noći, ali nekad morate prvi korak napraviti. Ne možete se popeti na vrh Trebevića, a da ne napravite prvi korak. Tako je i s ovom pričom. Mi smo pokrenuli tu aktivnost želeći prikupiti bar milion potpisa ljudi u BiH kao argument, ne da da smo mi upravu, nego argument da ljudi u BiH to žele. Hoćemo li uspjeti ne znam, učinit ćemo sve da dođemo do te brojke. Po početku pokazuje se da ima dosta raspoloženja za takvo nešto.

Jeste li očekivali veću, jaču podršku Socijaldemokratske partije BiH, obzirom da se radi o stranci sličnog ideološkog profila?

U rukovodstvu SDP-a još uvijek nisu načisto da li i dalje insistirati na konstitutivnosti kao konceptu na kojem treba biti organizovana Bosna i Hercegovina, i da se to pokuša ispraviti uvrstivši i pripadnike drugih naroda koji nisu konstitutivni, ili se odreći tog, po meni, zastarjelog i anahronog modela koji je jedno vrijeme bio dobar za Bosnu i Hercegovinu, ali danas se pretvorio u alat za disoluciju Bosne i Hercegovine. Oni još nisu odlučili kojim bi putem išli, a sjećam se tih rasprava još iz Predsjedništva SDP-a. Ono što je najvažnije, sudeći po aktivnostima koje provodimo na terenu, ipak ljudi koji su simpatizeri SDP-a, ili čak i članovi SDP-a, potpisuju inicijativu. Oni kažu, mi nismo DF, mi smo SDP-ovci, ili glasat ćemo za SDP, ali to potpisujem.

Šta ste zamjerili Christianu Schmidtu u onome što je on želio nametnuti u BiH, a što bi nas miljama udaljilo od EU. Je li zapravo to i bio plan, jesmo li mi uopće poželjni u EU?

Vi baš sada duboko kopate, i to baš duboko. Odgovor na to pitanje može biti mnogo bolan! 

Pa, je li vrijeme da ga čujemo?

Ja sam to rekao već jednom, ali ako treba ponovit ću. Mi od EU, ali i SAD-a očekujemo da nam kažu, da nas više ne vozaju na uzici lijevo-desno i ne sluđuju. Naravno, dominantno je uvijek do nas ne do njih, ali neka nam oni kažu je li problem ove zemlje što su ovdje muslimani većina. Ako je to problem, pa recite nam ljudi, nemojte nas vozati ko malu djecu. Nažalost, puno je indirektnih znakova koji upućuju upravo na to, da je problem ove zemlje kada govorimo o integracijama brojnost muslimana.

Na kraju, imamo primjer Turske, koja već 53 godine čeka da uđe u EU, pazite, zemlja koja je upravljiva, ali ne! Onda kada usporedite to i situaciju sa Turskom, šta vam je zajednički imenitelj, a to su muslimani. To što njih nervira što ih to pitamo, to je njihov problem, ali je nepošteno prema ljudima u BiH, jer nismo mi ovdje nikakvi divljaci, ne hodaju ovdje ljudi s prslucima i s eksplozivom. Na kraju, nađite ijednu sinagogu u zemljama EU, Kanadi koju ne čuva naoružana straža, u Sarajevu niko ne čuva vjerske objekte, što nas onda predstavljate kao opasnost. To smrdi na fašizam, je li to ono što nam zapad šalje kao poruku. 

Ali, vaši oponentni uporno ističu da nas vi svađate sa Zapadom, pa čak i one partije koje se predstavljaju probosanskim to tvrde?

Ako ja BiH mogu posvađati sa Zapadom ja sam onda mnogo moćan! Međutim, nisam. Druga stvar, ja vam upravo govorim kako ja hoću na Zapad. Dakle, ja neću na Istok, neću Putinu, ja hoću na Zapad, da budem dio evropskog civilizacijskog kruga, hoću u Evropu, hoću u NATO, pa kako nas onda svađam sa Zapadom, to je malo kontradiktorno, sudara se samo sa sobom. Druga stvar što, shvaćam ja šta vi govorite, što mene ovi 'patrioti', naši odavde sarajevski pokušavaju proglasiti zapravo neprijateljem Zapada, a li to je nemoguće, jer ja hoću na Zapad i imam saradnju s njima, ali neću licemjerje, jer nam je toga dosta i previše godina imam za licemjerje. Ja vidim kada se radi nešto što ne valja. 

O tome postoji li bošnjački nacionalizam, koji sastav Predsjedništva BiH bi volio vidjeti, šta očekuje da će uraditi Schmidt poslije izbora, o ruskom utjecaju, Dodiku, ali i gorućoj temi bh. pravosuđu kao i o tome je li njemu zasmetalo Izetbegovićevo prebrojavanje pogledajte u videu.