VOLJA GRAĐANA JE KLJUČ Schmidt (ne)ostavlja vrijeme političarima za izmjene Izbornog zakona BiH?

Piše: Amra Vrabac  

Izlaznost na današnjim Općim izborima i volja građana bit će ključ rješavanja političke situacije u BiH. Tako bi se u najkraćem moglo tumačiti obraćanje visokog predstavnika Christiana Schmidta građana uoči izlaska na birališta.

“Pozivam sve glasače u ovoj zemlji da iskoriste ovo demokratsko pravo i privilegiju, te aktivno učestvuju u definiranju kursa ove države za naredne četiri godine”, naveo je Schmidt.

Ukoliko je zaista principijelan onda će Schmidt ispoštovati izbornu volju glasača i ostaviti političarima određeno vrijeme da urade svoj dio posla kada je riječ o formiranju vlasti i izmjeni Izbornog zakona BiH i deblokadama ključnih institucija. 

S druge strane Schmidt je u jednoj rečenici pojasnio i svoju ulogu u tom procesu.

“Morate izabrati predstavnike koji će raditi za vas i za vašu djecu, za vaš prosperitet u ovoj prelijepoj zemlji. Beskrajne političke blokade moraju prestati. Ne može više biti vlāda u tehničkom mandatu. A institucije moraju raditi kako bi napokon iskorijenile diskriminaciju iz izbornog sistema ove zemlje. Taj proces započinje ispunjenjem vaše građanske dužnosti na biralištima, a nastavlja se brzim formiranjem vlasti na osnovu izbornih rezultata. Moj ured će pratiti ovaj proces, a ja ću intervenirati ukoliko bude neophodno kako bi osigurali da se vaša volja, kao glasača, poštuje. Vratimo Bosnu i Hercegovinu na put ka prosperitetu kakav njeni građani i građanke zaslužuju”, poručio je Schmidt.

Veliki dio odgovornosti visoki predstavnik je prebacio na građane, a upravo su građani krajem jula okupljajući se u velikom broju osujetilli Schmidtov plan nametanja izmjena Izbornog zakona BiH, pa se odlučio tek za one koje se tiču paketa integriteta. No, i one su, pokazat će se to na sjednicama CIK-a, problematične za primjenu. Iako je počelo kažnjavanje trgovine biračkim odborima, i CIK smatra da još uvijek ima nedoumica oko preciznog utvrđivanja slučajeva trgovina biračkim odborima, a onda i kažnjavanja političkih stranaka i pojedinaca.

Postoji opravdan strah da bi nametanje bilo kakvih dodatnih izmjena Izbornog zakona još više zakomplikovalo političku situaciju, proces formiranja vlasti što bi u konačnici izazvalo više štete nego koristi. 

Upravo bi velika izlaznost i izborni pobjednici koje građani izaberu trebali imati i odgovornost doći do rješenja za Izborni zakon.

Na to su se usmenim dogovorom u Briselu 12. juna obavezali predsjednici i predstavnici 12 parlamentarnih stranaka na sastanku sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom. Samo jedna je to odbila, a sada postavlja neke svoje uvjete i prijeti destabilizacijom BiH ukoliko ne budu zadovoljni izbornim rezultatom. 

Schmidt je više puta istakao obavezu stranaka, a u skladu sa Briselskim sporazumom, da što prije formiraju vlast i pristupe rješavanju pitanja Izbornog zakona, implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava. O tome je govorio i prilikom nametanja paketa integriteta.

Prema onome što je Schmidt poručio građanima, može se desiti da bonske ovlasti ostanu u ladici barem još neko vrijeme.